JavaScript

This website requires the use of Javascript Explain This   to function correctly. Performance and usage will suffer if it remains disabled.
Teihea te Ekalesia o te Atua i teie mahana ?
Photo of a CongregationNew York, Hau Marite Photo of a CongregationJamaïque Photo of a CongregationPérou Photo of a CongregationIdaho, Hau Marite Photo of a CongregationFenua Initia, Initia Photo of a CongregationPeretita Photo of a CongregationKenya Photo of a CongregationArkansas, Hau Marite Photo of a CongregationAfirita Apatoa Photo of a CongregationPeretane Photo of a CongregationNigeria Photo of a CongregationOhio, Hau Marite

Hoê ana'e haapaoraa tei haapii ra i te parau mau o te Bibilia e o tei piihia (maitihia) ia ora oia i te "mau mea atoa i haapaohia e te Atua". Ua ite anei outou, e nahea outou e ite ai ia'na ? Ua parau te Mesia e, e :

  • Haapii oia i te mau mea atoa o ta'na i faaue
  • Pii oia i te mau mero i faataahia e te parau mau no te haere atu i rapae i teie nei ao
  • E riro hoi ei nana iti
Te parau no nia i te taata papai
Photo of David C. PackDavida C. Pack 

Te taata i haamau mai e te orometua faatere rahi no Te Ekalesia o te Atua i faatia faahou hia (L’Église de Dieu Restaurée), upoo faatere no te pû papa’iraa ve’a no Te parau mau viivii ore hia (La pure vérité) e auvaha parau i roto i te mau haapuroro afata teata Te ao amuri atu (Le monde à venir), ua tae’ahia e rave rahi tau mirioni taata na te ao nei i te parau haere raa i te mana rahi o te mau parau mau o te Bibilia itea ore hia e te rahiraa o te taata. Ua papa’i oia i e 80 mau buka e te tahi mau buka rii na’ina’i, hau atu i te 50 amuitahiraa faaroo o ta’na iho i haamau mai. Itea atoa hia to’na parau i roto i te tahi pû ohiparaa tuiroo roa i te fenua marite The History Channel (Te reni tua aai). Ua rave o C. Pack tane i ta’na tau haapiiraa i te fare haapiiraa faaroo teitei no Pasadena, i California. Ua tomo i roto i te taviniraa (ministère) i Te Ekalesia o te Atua na te ao nei (L’Église Universelle « mondiale » de Dieu) i te matahiti 1971 e i raro a’e iho oia i te faaineineraa e te haapaariraa a te Orometua rahi ra o Herbert W. Armstrong tane, tei haamau mai i Te Ekalesia o te Atua na te ao nei (L’Eglise Universelle « mondiale » de Dieu).

E nehenehe outou e taio i te mau parau o ta outou e hinaaro ra:

Eaha te auraa o te parau, bapetizoraa utuhi ?

ia au Davida C. Pack

Mea titauhia anei râ te bapetizoraa utuhi no te faaoraraa ? Mai te peu e oia mau, e mea nahea to'na tereraa ? Mea ninii anei ? Mea pipi anei i te pape ? Mea utuhi anei ? Eaha’tura te parau o te mau aiu e te mau tamarii ? Na vai e aratai i te bapetizoraa - te tiai anei aore râ, e ti'a anei i te tahi atu taata ê ia rave i teie faanahoraa ? Ia ineine ana'e te tahi taata no te bapetizoraa, e tia'i anei, aore râ, e bapetizo oioi-hia anei oia ? Mea titauhia anei ra ia faaapi i te bapetizoraa ? Eaha te faufaa o te tatarahapa i reira ? Nahea te Bibilia i te pahono i teie mau uiraa ?

I te matahiti tatai tahi, tau mirioni taata na te ao nei, tei faariro ia ratou ei cherisetiano. Te tahi pae, e bapetizohia nei i to ratou vai aiura'a.Te tahi atu mau feia api paari tei bapetizo atu ia ratou ma te tomo atu i roto i te Ekalesia tei au ia ratou ; e te vai nei te feia paari o tei faafariuhia e te mau misionare. Rave rahi o tei faafariuhia tei ore i bapetizo ia ratou. Te rahiraa ra o te tahi atu pae, aore ïa i bapetizohia mai tei ti’a ia ravehia.

I te mahana o te Penetekote, i te matahiti 31 no to tatou nei tau, i te mahana i haamauhia ai te Ekalesia o te Faufaa Api, ua horo'a te Aposetolo ra o Petero i te hoê a'oraa mana mau. I te faaroora'a i tana a'oraa, ua putapû roa te aau o te mau taata ato'a i reira, e ua bapetizohia e 3 000 rahiraa taata i taua mahana ra. Tera ra, hou te bapetizoraa, ua ui atura ratou ia Petero e te mau aposetolo atoa ra, «e te mau taeae nei, eaha matou nei ? » (Ohipa 2 : 37)." Ua parau atura Petero ia ratou, "E tatarahapa, e ia bapetizohia outou ato'a i roto i te i'oa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horo'ahia mai ïa te Varua Maitai ia outou" (irava 38).

Te haapapu maitai nei teie mau irava te ture a te Atua, " ia bapetizohia" ! Aita te bibilia e parau noa nei e, e ture te reira na te Atua, te faahiti atoa ra râ oia, ia ha'apaohia te tatarahapa hou te bapetizoraa, ia ore ana'e, e ore roa te te fariiraa o te Varua Maitai e tupu.

Te tiaturi nei te rahiraa o te mau taata e, e noaa noa te faaoraraa ma te titau-ore-hia mai i te tahi tuhaa. Aore roa ïa, te haapapu nei hoi te irava i muri nei e, te vai ra hoê titauraa - te tatarahapa — e e mea tia ia tupu na mua'tu i te bapetizoraa ! I ropotu i te feia e haapii nei i teie mau parau hape, te tahi pae o ratou te faahiti nei i te Roma 10 : 9, 13. I te irava 9, ua papai te aposetolo ra o Paulo e « Ia fa'i hoi to vaha i te Fatu ra ia Iesu, e ia faaroo to aau e ua faatia te Atua ia'na i te poheraa ra, e ora ïa oe ». E au ra e, e mea ohie roa ae te irava 13 « O te tiaoro atoa hoi i te i'oa o Iehova (Te Atua) ra, e hope roa ïa i te ora ». Eaha te ravea e ohie ai te e'a o te mau cherisetiano api ? E hia rahiraa taime to outou faarooraa e, “a tiaturi noa ma to aau†? O te reira anei te auraa o teie nei irava ?

Rave rahi tei parau e, ua ora ratou i te hoê «tupuraa faaroo u'ana i te pae aau», o tei faariro ia ratou e, ei cherisetiano. I mutaa ihora, te vai ra hoê hoa tapiri to'u tei parau mai e, e ua «ite » oia e, e cherisetiano oia no te mea, te na ô raa hoi to'na reo e «Ua faarii au ia Iesu e te Bibilia i roto i to'u aau i te iva raa o to'u matahiti ».

Te tiaturi nei te rahiraa o te mau taata e, e o teie ana'e te tuhaa e titauhia no te faafariuraa. Te tiaturi nei te tahi pae, «Ua tia te Mesia no'u, i nia i te satauro» e aore râ, «Ua ora vau i te aroha, e aore e titauraa». Eaha’tura ïa te parau no te mau mirioni taata e tiaturi nei i teie nei mau manao ? O te reira anei te faaoraraa ? Roma 10 : 9 e te irava 13, o teie mau ana'e te mau irava ta outou e hi'opoa ?

I raro a’e i te faautuaraa o te pohe

Te faaite nei Roma 6 : 23 «E utua te pohe no te hara, area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia. »Te faahiti nei hoi Timoteo I 6 : 16 e «... tei ia'na ana'e [te Mesia] te pohe ore. » Hou atu i te reira, te faaite atoa nei hoi Roma 3 : 23 « ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra ». Te haapapu nei teie nau irava e toru e, aita e ora mure ore i roto i te taata. Ua parau maira te Atua ia Adamu : "...e repo hoi oe, e e ho'i faahou atu â oe i te repo (Genese 3 : 19)". Ua hamanihia hoi te taata i te repo fenua, e aita i hau atu i te repo.

Mea faauruahia te Aposetolo ra o Ioane ia papai e : «Teie hoi taua parau ra, ua horoa mai te Atua i te ora mure ore no tatou ; e tei ta'na Tamaiti hoi taua ora nei. Tei ia'na te Tamaiti ra, tei ia'na atoa taua ora nei ; e aore ia'na te Tamaiti a te Atua ra, aore atoa teie nei ora ia'na" (Ioane I 5 : 11-12).

Maoti ra, te vai ra te hoê Faaora — tei riro ei taraehara no te ao nei — te haere nei hoi te taata na nia i te e'a o te pohe, eiaha ra i te pohe ore ra ! E ti'a ia faahitihia te tahi atu â mau irava no te haapapu i teie nei parau. Te parau api, o te Atua — e o oia ana'e tei ti'a i te pûpû i teie « ô », oia te ora mure ore (Ioane 5 : 26) — Eiaha roa'tu te manao ia hape ! Eita tatou e fanao noa - e tao'a tamoni ore. Tera ra, e titauraa hoi tei reira - i te mau feia e ti’a e farii atu.

Te tiaturi nei te rahiraa o te mau cherisetiano e, ua «faaorahia ratou na roto i te toto o te Mesia». Aore roa ïa. Te haapapu nei te Bibilia e, ua «faaorahia tatou na roto i to’na ra oraraa» (Roma 5 : 10), mai te mea hoi «ua au tatou i te Atua» e e «faatiahia na roto i tona toto [te toto o te Mesia]» (5 : 9). E hi'o atoa i te Korinetia I 15 : 17-18. E faufaa rahi mau â ia maramarama tatou i teie nei parau.

A feruri na ! Mai te peu e, aita te Mesia i tiafaahou mai te pohe mai, eita ia e ti'a ia'na i te tono i to'na Varua Maitai no te fanau mai i te mau cherisetiano. A haamana’o e, ua parau te Aposetolo ra o Petero, na te tatarahapa e te bapetizoraa e aratai i te fariiraa i te Varua Maitai o te Atua. Te cherisetiano, oia o tei arataihia e te Varua Maitai. Ua papai te aposetolo ra o Paulo e : «O te feia atoa hoi i arataihia e te Varua o te Atua ra, e tamarii ana'e ïa ratou na te Atua» (Roma 8 : 14). O teie te Varua o ta te Atua e faaohipa no te taui i te mau cherisetiano mau, a faariro mai ai ia ratou ei mau tamarii na te Atua, tei î i te Varua — tei tiafaahou, mai te mau taata varua ra. Na teie Varua i roto ia ratou, ia tauihia ratou, e faatupu i te parau o te ora mure ore — te faaoraraa. Mea maramarama anei ? Mai te peu e, aita te Mesia i tiafaahou, e ore ïa e tia ia’na ia reva i te rai ra, te vahi i reira oia e tono mai ai i To'na Varua Maitai ia parahi i roto i te cherisetiano. Aita ana'e o teie Varua i roto i te cherisetiano, aore roa ïa e tiaturiraa e fâ mai te ora mure ore.

Te faaite nei te Roma 8 : 11 : «Te parahi ra to'na varua i roto ia outou to tei faatia ia Iesu i te poheraa ra, o tei faatia i te Mesia i te poheraa ra, na'na atoa ïa e faaora i to outou mau tino pohe ra i to'na Varua i parahi i roto ia outou na». I te tia-faahou-raa, tei fâ mai, mai roto mai i te Atua, e fanauhia mai ïa e te Atua. Hou teie fanauraa faahou (Ioane 3 : 3-6), hoê cherisetiano, o te hoê ïa taata tufaa, tei noa'a ia'na i te hoê faufaa, na reira ana'e tatou i te parau, aita ra oia i fana'o atura (i te ora mure ore). I roto i to’na oraraa, te cherisetiano, e faahoho'a hia ïa mai te hoê huero tei faahotuhia i roto i te vairaa tamarii ra. Te fanauraa o te hoê tama, e fâ mai ïa e iva avae i muri mai. Oia atoa, te fanauraa o te hoê cherisetiano i roto i te Basileia o te Atua, e fâ mai oia maoro atu â i muri a’e i to'na fanauraahia, e tae noa'tu i to'na fariuraa.

Ua faafariuhia te cherisetiano i nia i te hoê huru oraraa api. Te rohi nei ia taui oia. Te imi nei oia i te Atua i te mau mahana atoa. Te faaohipa nei oia i te Varua o te Atua no te faatupu i To’na iho huru mau — ma te faaapiraa i te mau mana'o e vai nei i roto i to'na feruriraa, i te mahana tatai tahi ! Te tapura nei hoi Galatia 5 : 22-23 e iva « hotu o te Varua», oia hoi : o te hinaaro ïa, te oaoa, te hau, te faaoromai, te marû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore. E itehia e e faaohipahia te mau maitai o te huru atua i roto i te hoê taata mai te peu e, te parahi ra te Varua o te Atua i roto ia'na.

I roto i te Timoteo II 1 : 7, ua papai te aposetolo ra o Paulo : «E ere hoi i te aau tauâ ta te Atua i horoa mai no tatou, i te aau itoito râ, e te aroha, e te haapao maitai". Te cherisetiano mau, e ohipa oia ma te itoito i nia i teie nei mau huru maitatai, no roto mai hoi i te Varua e te huru mau o te Atua. E rohi â no te faatupu i roto ia'na iho, te aroha hanahana. I te mahana tatai tahi, e ani oia i te Atua ia horoa mai ia'na i te paari e te itoitoraa ia tupu â, ia taui, ia riro oia mai te Mesia ra te huru, i roto i te mau parau, te mau manao, e te mau ohipa o ta'na e rave atu ! Te fâ a te hoê cherisetiano, te tupu maitairaa oia, na roto i te mau rave'a atoa. Ua papai te aposetolo ra o Paulo : «Ia tupu râ to outou i te maitai, e te ite i to tatou Fatu ra i te Ora ia Iesu Mesia» (Petero II 3 : 18). Mai te peu e te faaroo cherisetiano, e piiraa noa i te i'oa o te Mesia, no te aha ïa teie irava i haapapu mai ai ia tatou ia tupu â i te rahi ?

Eaha ïa te fâ o teie aratairaa ?

Ua parau te Mesia : «Area te mau papu e tae noa'tu i te hopea ra, oia te ora» (Mataio 24 : 13). Teie â te tahi atu irava o tei faaite nei e, no te faaora i te hoê taata, e titauhia i te tahi atu â ohipa hau atu i te «tiaturi noa». Te faahiti nei te faaroo cherisetiano i te faufaa o te mau- maite-raa — e titauhia ia tape'a maite noa'tu te huru o te mau ohipa e tupu mai ! E ere te mea ohie i roto i te oraraa, i te haapao i te ture a te Atua e te auraroraa i Ta'na Faatereraa.

E ere te faaroo cherisetiano mau i te hoê «ohipa hauti». E ere o te e'a ohie a'e, e aita i titauhia ia tupu i te rahi, ia taui e aore râ i te tapea maiteraa i roto i te mau fifi e te mau tamataraa teimaha atoa ! Ua parau te Mesia : «E tomo na te uputa pirihao [paari mau] ; te atea nei hoi te uputa e te aano nei te e'a e tae atu ai i te pohe ; e e rave rahi tei na reira i te tomo. Te apiapi râ o te uputa e te piri hoi o te e'a e tae atu ai i te ora, e te iti hoi o te feia i ite atu i te reira ! " (Mataio 7 : 13-14).

E mea ti'a râ ia maramarama maitai i teie nei, e ere te faariiraa i te Varua o te Atua i te hopearaa o te ohipa nei, o te haamataraa râ — te omuaraa -- no te hoê cherisetiano fanau-api-hia mai. A faaau i te Roma 8 : 7 e tae noa'tu i te Ioane I 5 : 12, e riro râ hoi e, e piti nau ohipa tei ore e ti'a ia feaa. E titauhia i te hoê taata ia riro oia no te Mesia ; e, e riro hoi no te Mesia mai te peu e, e fanauhia oia e te Varua o te Atua. Tera ra, nahea tatou e tae ai i te faito e, e horoahia mai ai te Varua o te Atua ?

«A tatarahapa, e a faaroo»

A tapao i te mau parau matamua a te Mesia, mai ta Mareko 1 : 15 e faaite nei : «a tatarahapa, a faaroo mai i te evanelia nei". E mea papu maitai e, te tatarahapa e tu’ati oia i te bapetizoraa e i te fariuraa. Tera ra, e tu'ati atoa râ i te tiaturiraa i te Parau maitai (e aore ra te Evanelia) o te Basileia o te Atua. E ture hoi teie na tuhaa e piti — e titauraa — faaauraa — e riro ai ei cherisetiano !

Aita hoi te ao nei i ite te parau o te Evanelia mau. Te parau nei hoi no te taata ra ia Iesu Mesia, eiaha ra i te poroi o ta'na i hopoi mai. Ua parau tamau noa hoi te Mesia i te parau no te Basileia o te Atua, o tei fatata i te faati'ahia i nia i te fenua nei ! (No te tahi atu â parau no ni’a i te faahemaraa tei haapouri i te feruriraa o te ao nei, a tai'o atu i teie nau buka nainai tamoni ore, Teihea te EVANELIA MAU ? E Eaha te BASILEIA O TE ATUA ?)

Te auraa o te tatarahapa, oia hoi e taui - faaea i te rave i te hara ! Tera ra, eaha te hara ? Te pahono nei hoi te Bibilia e : «O tei rave i te hara ra, ua faahapa ïa i te ture ; o te faahapa hoi i te ture ra, o te hara ïa» (Ioane I 3 : 4). Noa'tu e, rave rahi o tei faaroo na i te parau o te hara, aita re'a e taata i ite i to'na auraa mau — to'na tatararaa. E parau papu maitai teie irava.

Te faaueraa («faaroo i te evanelia nei»), teie hoi te auraa, e ia tiaturi tatou i te parau api maitai o te taeraa mai o te Basileia o te Atua. Teie hoi te auraa o te parau ra parau maitai, te Evanelia. Te taeraa mai o te Basileia (e aore râ te Faatereraa) o te Atua i nia i te fenua nei, o te hoê ïa parau maitai. O te Evanelia (e aore râ te Parau Maitai) o te Basileia o te Atua. Na roto i Ta'na Faatereraa, e haamau hoi te Atua i Ta’na mau ture i ni'a i te fenua atoa nei. I te mau vahi atoa, e fâ mai te hau, te auhune, te oaoa e te poupou. E ere ïa i te mea maere ia faaue hoi te Mesia i te mau cherisetiano ia pure maite : «Ia tae to oe ra hau.» (Mataio 6 : 10) !

Na fa'aauraa e piti tei titauhia no te faaoraraa o tei faaitehia i roto i te Mareko 1 : 14-15, hoê â ïa i roto i te Ohipa 2 : 38 : e tatarahapa, e a faaroo ! Ua faaara te Aposetolo ra o Petero e : « E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te i'oa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horoahia mai ïa te Varua Maitai ia outou ». E faarii hoi tatou i te Varua o te Atua mai te peu e te tiaturi nei (ua noaa te faaroo) i te tusia — i roto i te poheraa, te hunaraa e te ti'a -faahou-raa o Iesu Mesia. E hoho’a te bapetizoraa — e taipe no — te faaroo (tiaturiraa) aueue ore e,te tusia o te Mesia, no te taata tatai tahi ïa o tei faaohipa i teie huru faaroo.

I te taime a a'o atu ai te diakono ra o Philipa i te taata Etiopia ra i ni'a i te bapetizoraa, ua ui maira te eunuka ia'na : «... eaha te mea e ore e tia'i ia bapetizo ia'u ? », e ua parau atura o Philipa ia'na e, «Ia faaroo oe ma to aau atoa ra, e tia ïa. E ua parau maira te eunuka, Ua faaroo vau e... » (Ohipa 8 : 36-37). I te irava 38, bapetizo atura Philipa i taua eunuka ra.

O tei ia'na te tatarahapa e te faaroo (tei tiaturi), te fafau nei te Atua e, e horoa mai oia i to'na Varua Maitai ia'na ra. Ia rave anae te Atua i te hoê parau fafau, e tapea maite oia i ta'na parau. Eita oia e faahuru ê i te reira, e aita atoa e mo’ehia Ia’na. Te haapapu nei oia e, te vai ra te faaauraa i roto i te faariiraa i to'na Varua Maitai.

NO REIRA, TE BAPETIZORAA UTUHI, TEI RIRO EI TAIPE NO TE TATARAHAPA E TE FAAROO, O TE HOÊ ÃA FAAAURAA TEI TITAUHIA IA ORA OE !

Ua bapetizo anei Iesu ?

Eaha te hi’oraa ta te Mesia i horoa i nia i te parau o te bapetizoraa ? I te mea e, aita oia i rave i te hara e tia’i ia tatarahapa, aita iho â ïa e titauhia ia'na ia bapetizo ? I te mau parau faaurua a te Aposetolo ra o Petero : « te Mesia... e ua vaiiho hoi i te haapaoraa na outou, ia pee outou i to’na taahiraa avae» (Petero I 2 : 21).

A hi’o na ta Mataio faatiaraa i te hi’oraa o te Mesia. Haere mai nei te Mesia ia Ioane Bapetizo ra «ia bapetizohia oia e Ioane» (Mataio 3 : 13). Te faaara ra te irava 16 : «E oti a'era Iesu i te bapetizohia, haere maira oia i nia mai raro mai i te pape ». Te faatia nei te toea o teie irava i te huru faariiraa taipe mau a te Mesia i te Varua Maitai, tei pou mai i nia ia'na, mai te uupa ra te huru. I te taime a tupu ai teie nei ohipa, inaha, o te reo maira no te ra'i mai, i te na ôraa e : «Tau Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia'na» (iritiraa Darby). Te mau cherisetiano mau, e mau tamarii atoa ïa na te Atua. Ia mauruuru atoa te Atua ia tatou, tei rohi nei no te upootiaraa i nia i te mau faahemaraa o te hara ta te Mesia i haavi !

Bapetizo na roto i te mana o te Mesia — ma To'na ra i'oa

Eaha te auraa ia bapetizohia «i te i'oa o Iesu Mesia» ? E parau matauhia hoi teie na te mau mutoi arii no te fenua Kanada ra : «A faaea, i te i'oa o te ture ! » Mai te peu e, e faaue te hoê mutoi i te tahi taata : «A faaea, i te i'oa o te ture ! », ua ite ïa tatou e, e te parau ra oia «na roto i te mana faatere (te mana, te tiaraa) o te ture». Te mana hau ê, o te Atua ïa e Ta'na mau ture. E vaiho te Mesia i to'na mana i roto i te tahi mau tapura ohipa. Tei roto hoi te parau o te bapetizoraa.

A tapao na ! Te parau nei te Bibilia e, e ua bapetizo Iesu Mesia e rave rahi taata, hau atu i ta Ioane Bapetizo. Ua ite anei outou i te reira ? Ua ite anei outou e, te parau atoa ra te Bibilia e, aita oia i bapetizo hoê noa a'e taata ? E nahea teie nau parau e piti e haapapuhia ai ? Inaha hoi, e ite tatou e, na roto hoi i te mau pipi to Iesu bapetizoraa e rave rahi mau taata. Te faaite nei Ioane 3 : 22 : « E muri a'era, haere atura Iesu e ta'na mau pipi i te hoê fenua i Iudea, parahi atura oia i reira e ratou atoa, e bapetizo ihora i te taata ». Te haapapu nei hoi teie irava e, ua « bapetizo » atoa te Mesia. Hi'o ana'e atoa i roto i te pene 4, i te irava 1 e tae atu i te irava 2 : « E ite a'era te Fatu e, ua faaitehia te mau Pharisea e, e rahi ta Iesu e faariro ei pipi e ta'na e bapetizo ra i ta Ioane, aita ra Iesu iho i bapetizo, na ta'na mau pipi râ ».

Mea faufaa roa teie nei irava. No te aha ? Nahea hoi teie ohipa i te tupuraa ? Nahea hoi te Mesia i bapetizo ai e rave rahi taata, mai te mea e, aita oia i bapetizo noa a'e ? E mea ohie roa : Ua horoa oia i te mana ia ratou ra no te faatere atu i taua ohipa ra. No reira hoi to te mau pipi I bapetizo ai, i te i'oa o Iesu Mesia. O teie atoa hoi te tumu i parauhia ai e, ua bapetizo atoa Iesu. Ua rave hoi ratou ia au i Ta'na mau faaueraa atoa e ma To'na ra mana. E au ra hoi, o te Mesia iho tei «bapetizo.»

Ua parau te Mesia i te mau cherisetiano : "E ta outou e ani ma to'u ra i'oa, e tia ïa ia'u" (Ioane 14 : 13), e «O ta outou i ani ma to'u ra i'oa, na'u ïa e rave» (irava 14). No te haapapu i te faufaa rahi o teie nau parau, ua faahiti faahou te Mesia i teie parau i roto i na irava e piti. Te faatiaraa o te mau pure a te mau cherisetiano, ua tupu ïa na roto i te faahitiraa i te i'oa o Iesu. Mea maramarama atu â te parau i roto ia Ioane 16 : 23 : «E ia tae taua mahana ra, e ore outou e uiui mai ia'u... Ta outou e ani atu i te Metua ma to'u ra i'oa, na'na ïa e horoa mai ia outou na. Aore a outou mea i ani ma to'u nei i'oa (irava 24). Te parau faufaa roa ia tapeahia mai, oia hoi, e ore te Metua e faatupu i ta tatou mau pure mai te mea e, aore roa tatou e pûpû atu na roto i te i'oa o te Mesia — na roto i To'na mana ! Te parauhia ra e, e ua horoa te Mesia i te tahi «mana tia» i te mau cherisetiano no te ti'a atu ma To'na ra i'oa, e aore râ, i To'na ra tiaraa, i roto i ta ratou mau pure. E no reira, te horoa nei te Atua i te mau cherisetiano te mana no te rave i te tahi atu mau tapura ohipa ma To'na ra i'oa.

Te bapetizoraa — Hoê faaueraa papu mau

Ua faaite hoi tatou e, e ua faaue te Aposetolo ra o Petero ia tatarahapa e ia bapetizohia. E hi'o ana'e i te Ohipa17 : 30 : « Aita'tura te Atua i haapao i taua mau anotau ite ore ra, teie nei râ, te a'o (faaara, ia au i te tahi atu mau iritiraa) mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe.» E ti’a hoi ia maramarama maitai tatou i teie nei parau. Te a'o nei hoi te Atua ia tatarahapa ; e ia tupu te reira hou te bapetizoraa. E ua tano ïa i te parauraa e, « te a'o nei te Atua i te mau taata atoa ia bapetizo, e eiaha roa ei vahi toe» e aore ra : « E tatarahapa, e ia bapetizohia outou.»

Te faaue nei hoi te Mesia i ta'na mau pipi ia bapetizohia te mau taata, ia ora ratou. Te faatu'ati nei hoi oia i te faaoraraa e te bapetizoraa. Te faariro nei hoi oia i te reira ei faaauraa ia noaa te ora mure ore. Na ta'na mau pipi i rave tamau noa i te bapetizoraa o te mau pipi api e ô mai e o tei fariu atu. Te faaite nei te Ohipa 2 : 41 : « E te feia atoa i farii maite i ta'na ra parau, bapetizohia ihora ïa, e amui-atoa-hia maira ia ratou, e toru atoa tausani i taua mahana ra. » Te faahiti atoa ra te Ohipa 8 : 5,12 : « Haere atura Philipa i te hoê oire i Samaria... Ia faaroo râ ratou ia Philipa i te parauraa i te parau maitai o te basileia o te Atua [teie ato'a te parau e horoahia i te mau feia atoa tei fariu-api-mai, ia tiaturi hoi ratou] e te i'oa hoi o Iesu Mesia, bapetizohia ihora hoi ratou te tane e te vahine atoa. » E parau hoi te tahi pae e, e parau noa teie no te « bapetizoraa i te Varua Maitai ». Tera ra, te haapapu nei na irava 15 e te 16 e, aita roa ïa, no te mea o Petero e o Ioane, «tae atura raua i Samaria, ua pure ihora ia horoahia mai te Varua Maitai ia ratou ra. Aore â hoi oia i tau mai i nia iho ia ratou atoa ra, o te bapetizo ana'e ra to ratou i roto i te i'oa o te Fatu ra o Iesu ».

Mai te peu e ua bapetizohia teie mau taata i te Varua o te Atua ana'e, no te aha ïa te mau papai i haapapu ai e, ua «bapetizohia» ratou, aore â hoi te Varua o te Atua "i tau mai i nia iho ia ratou" ? Aita ïa e tu’atiraa faahou, maori ra, te bapetizoraa e te faariiraa i te Varua Maitai, e piti ïa tuhaa ohipa taa ê — mai ta te Ohipa 2 : 38 e faaite nei !

I te taime a bapetizohia ai Korenelio (te hoê taata Italia, etene ato'a hoi) e to'na utuafare, ua faahitihia hoi te faufaa mau o te bapetizoraa ti'a mau, ia au te faaiteraa a te Ohipa 10 : 44, 47-48. Ua faaohipa hoi te Atua i te Aposetolo ra ia Petero no te a'o atu i te mau Ati Iuda i nia i te parau o te bapetizoraa (Ohipa 2). Hoê ahuru matahiti i muri mai, i roto i te matahiti 41 o to tatou nei tau, ua faaohipa faahou oia ia Petero, oia te aposetolo matamua no te poro i te Evanelia i te mau Etene. (Ua maitihia te Aposetolo ra o Paulo i muri iho mai, ei aposetolo no te mau Etene.) Ua niniihia mai hoi te « Varua Maitai horoa-noa-hia » i nia i te utuafare paieti o Korenelio(10 : 45). I teie taime taa ê roa, i niniihia mai ai te Varua Maitai i nia ia ratou hou te bapetizoraa, parau oioi atura Petero e : «E tia anei i te taata ia faaore i te pape ia ore ia bapetizohia... Ua parau atura Petero ia ratou e bapetizo ma te i'oa o te Fatu ra. »

E mea papu maitai e, e faaueraa teie ia bapetizohia i te pape !

Tei roto atoa te bapetizoraa i te tuhaa rahi a te Mesia

Mai ta tatou i parau na, ua faaue te Mesia i ta'na mau pipi ia bapetizo. E hi'o ana'e i te tuhaa rahi o ta te Mesia i faaue i ta'na mau pipi ia rave i roto i te Evanelia ia au i te hi'oraa a Mareko : « E ua parau maira ia ratou, E haere outou e ati noa a'e te mau fenua atoa, e faaite haere i te evanelia (te basileia o te Atua, tei faatiahia i nia i te fenua) i te taata atoa. O te faaroo e ua bapetizohia, e ora ïa ; area o te ore e faaroo ra, e faahapahia ïa »(16 : 15-16). Te tiaturiraa, aore e bapetizoraa, Eita e ti’a ia faaorahia !

Te faati'a atoa ra Mataio 28 : 19-20 i teie nei faaueraa na te Mesia, tera ra, taa ê atu i ta Mareko, te tuu faahou nei i te tahi atu mau parau e ua iriti i te tahi tuhaa. (Hoê â fâ, e mea ti'a ia tuatapapa apipitihia teie nei mau irava). Te faaite nei Mataio : «E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pipi, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te i'oa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai ; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta'u i parau atu ia outou na». E mea papu e, te titauhia atoa ra te pororaa (te haapiiraa) i te Evanelia o te Basileia o te Atua, no te mea ua faahiti atoa Mareko i te reira. Te faahiti nei te Bibilia ma te feaa ore, tei roto atoa te bapetizoraa i te tuhaa rahi o ta te Mesia i horoa i Ta’na mau pipi !

E mea faufaa ia ite e, te faataa nei teie Papairaa e, e faaterehia te bapetizoraa «i te i'oa o te Metua, te Tamaiti e te Varua Maitai». Ia au i te iritiraa matamua, te ta'o «i» e ti'a ia hurihia «i roto i te». Te faaite nei te Ohipa 2 : 38 i te parau no te bapetizoraa «i roto i te i'oa o Iesu Mesia» area o Mataio, te faahiti nei oia i te tahi mana'o huru roa'tu â. Te patoi ra anei hoi te Bibilia ia'na iho ? E ti'a anei ia faahapahia i te mau papairaa mo'a e aore râ ia faaorehia — na roto i te tahi atu â Papairaa ê ? Te haapapu nei Ioane 10 : 35 e, e ore roa e ti'a. E ore roa te Bibilia e patoi ia'na iho. No te mea, aita ana'e, aita roa ïa to'na e faufaa hau atu i te api parau o tei papaihia atu i ni'a iho !

Te bapetizoraa i te i'oa o Iesu, e o tei bapetizohia i roto i te Metua, te Tamaiti e te Varua Maitai e piti ïa tuhaa parau taa ê roa. Te tuhaa matamua, tei ni'a ïa i te parau o te mana i horo'ahia i te mau tiai no te aratai i te bapetizoraa, ia au i te faaueraa a te Mesia — e, taua mana ra, te vai nei ia ratou ra aore râ aita roa'tu. Te piti o te tuhaa, te parau ïa o tei bapetizohia i roto i te Utuafare — te hanahana o te Metua, o te Tamaiti e o (te mana) o te Varua Maitai. (Noa'tu â, e ere teie te fâ o teie nei buka rairai, ia tuatapapa i nia i teie nei tumu parau, e tia ia parau e, e ere te reira o te parau o te haapiiraa hape o te Toru Tahi Mo’a, tei faahapa i te auraa mau o te Basileia o te Atua). Te Atua, o te hoê ïa Metua tane tei fanau — e o tei tuu faaahou mai i te mau tamarii i roto i To'na utuafare. E ere roa oia mai te " Toru Tahi " ra te huru, riro atu ai, ei atuaraa opanihia. Te parau o te haapiiraa o te Toru tahi Mo’a, ua fâ matamua mai ïa i roto i te faanahoraa hape mau a te Ekalesia « cherisetiano » i te toruraa o te tenetere o to tatou nei tau. Ua tuuhia mai oia no te faahuru ê i te parau mau a te Atua, oia tei parau e, e faarahi â oia i To'na Utuafare. (A ani mai i ta matou buka rairai tamoni ore : Te TORU TAHI MO’A- E Toru Tahi anei te Atua ?)

Eaha te aratairaa papu mau no te bapetizoraa ?

Eaha te huru raveraa ti’a mau no te bapetizoraa ? Mea horoi anei, mea pipi anei e aore ra mea utuhi ? Eiaha noa ia haapao te taata i te faaueraa mana mau a te Atua ia bapetizo oia ia ratou, tera ra, e ti’a ia faaterehia te bapetizoraa mai ta te Atua i faaue ra. Ia ore, aita roa ïa te bapetizoraa i mana. E riro ïa mai te hoê ohipa aore roa i tupu na.

Eaha te auraa o teie parau «bapetizoraa» ? O te pipiraa anei ? e aore o te faarariraa anei ? Tei roto hoi te pahonoraa i te tatararaa o te parau heleni tei faaohipahia i roto i te Faufaa Api i te mau taime atoa a itehia'i te mau parau bapetizoraa aore râ bapetizo.

A tahi roa, aita hoi te taata tai'o i vai noa ma te ite ore e, e ua papaihia te Faufaa Api na roto i te reo heleni, a hurihia'tu ai i roto i te mau reo atoa e tae noa'tu i te reo farani. No reira, te parau bapetizoraa, no roto mai oia i te parau heleni baptismo, teie hoi te auraa utuhi e aore râ, tei hopu i raro. E ere i te pipiraa, e aore râ te faarariraa, o tei parauhia na roto i te reo heleni e rantidzo e aore râ, cheo. Ua faauruhia te mau taata papai i te mau parau mo'a e te Atua ia faaohipa hoi ratou i te mau parau ana'e o tei piri atu i teie parau heleni baptizo — oia hoi te utuhi e aore râ tei hopu i raro — no te faaite i te tapao mau no te fariuraa !

A piti, rave ana'e i te tahi hi'oraa ê. Aita te hoê taata i utuhihia ma te pipihia oia i te pape. Mai te peu e ua pipihia oia i te pape, ua pipi noa hia ïa i te pape, aita ra i utuhihia. Mai te reira atoa, no te utuhi i te hoê taata, e ti'a ïa ia faahopu roa hia i te tino taato'a i roto i te pape — ia mo'e roa — i roto i te pape. E parau hoi te Atua i te mea e mana'ohia ra e ana, e te mea e mana'ohia ra, e parau hoi oia !

No reira, eita e maerehia e, no te bapetizo i te mau taata, ua maiti o Ioane Bapetizo i te mau vahi «e rave rahi to reira pape» (Ioane 3 : 23). E ore roa ïa e titauhia i te reira ahiri i te pipiraa pape noa, e aore râ i te faarariraa taata. Aita ato'a e maerehia ia taio ana'e hia e « popou atura i raro, e haere atura raua i raro i te pape, o Philipa e te Eunuka ato'a ra, e bapetizo atura oia ia'na. E tae maira raua i nia mai raro mai i taua pape ra... » (Ohipa 8 : 38-39). E mea papu roa e, aita teie nei irava e faaite nei e, e rava'i noa maa pape iti no te pipi e aore râ no te faarari i te upoo o te hoê taata. Aita ato'a e maerehia ia taio ana'e i te Mataio 3 : 16 « E oti a'era Iesu i te bapetizohia, haere maira oia i nia mai raro mai i te pape ». E mea papu maitai te parau i roto i te Bibilia : E titauhia «e rave rahi pape » no te faatere i te bapetizoraa, ia hopu hoi te taata i raro, e ia haere mai i nia, mai raro mai i te pape.

Eaha te auraa o te bapetizoraa ?

Te vai ra te hoê tumu faufaa rahi mau e ore ai te Atua e farii e ia faaterehia te bapetizoraa na roto i te pipiraa pape e aore râ, i te maniiraa i te pape i nia i te rae o te taata. Noa'tu e, ua horoa mai oia ia tatou i te haapaoraa, e e tia ia auraro tatou ia'na ma te ore e uiui te mana'o, e, e mea faufaa rahi ia maramarama tatou, i te tumu te Atua i parau ai, ia rave hoi tatou i taua mau ohipa ra ia au i To'na ra hinaaro. E parau mau te reira no ni’a i te bapetizoraa.

Te tapao o te utuhi-roa-raa i raro i te pape, e auraa hohonu to te reira. E tapao te bapetizoraa no te pohe, te tanuraa e te tiafaahouraa mai te menema mai. Te faaite ra te reira i te hoê hohoa o te faasatauroraa, te tanuraa e te tia-faahou-raa o te Mesia. Hoê maniiraa e aore râ te pipiraa pape, e ore roa ïa te reira e horoa mai i te hohoa ti'a o taua tapao ra. Te faataa ra te Roma 6 : 3-5 : «Aïtâ outou i ite o tatou atoa tei bapetizohia i roto i te Mesia ra ia Iesu, ua bapetizohia ïa i roto i to'na ra pohe ? E teie nei, ua tanuhia tatou e oia atoa, i te bapetizoraahia i roto i to'na ra pohe ; mai te Mesia i faatiahia e te mana o te Metua i te poheraa ra, ia haapao atoa tatou i te haerea e au i te ora apî. I apiti-atoa-hia hoi tatou ia'na i te huru o to'na ra pohe, e apiti-atoa-hia ïa tatou i te huru o to'na ra tia-faahou-raa i nia. » E tiafaahou mai te mau cherisetiano mau ia hoi mai te Mesia i nia i te fenua nei.

E no reira, Roma 6 : 6-7 te faaite ra e, ratou i «faasataurohia e oia atoa hoi», e « i pohe ra» e «ua matara ïa oia i te ino nei». Eita e nehenehe ia hape te mana'o i nia i te tapao o te pohe, te tanuraa e te tiafaahouraa ; i faaauhia e te utuhiraa (te bapetizoraa) i roto i te pape.

Hau atu, ua papai te aposetolo Paulo : «... i tanu-atoa-hia outou e oia atoa i te bapetizoraa ra, e i faatia-atoa-hia hoi i reira i te faaroo i te ravea puai rahi a te Atua, o tei faatia mai ia'na mai te pohe maira.» (Kolosa. 2 : 12). Te na ô ra te irava 13 : «E o outou hoi, o tei pohe i ta outou hara...tei faaora-atoa-hia e ana e oia atoa, ua oti hoi i te faaorehia ta outou mau hara atoa (mau hara, Ioane I 3 : 4).» Te taata i bapetizohia, o te hoê ïa taata tei faaorehia ta'na mau hara — e o tei faaorahia i te hara, e te haapao nei i te haerea e au i te «ora api». No roto mai hoi teie parau mau i te parau a te Atua !

Ei auraa parau, te haamata faahou nei te cherisetiano i to'na oraraa ; te haere nei «i roto i te ora api». Ua ore te parau o to'na oraraa tahito. Ua riro oia ei taata api, tei tamâhia to’na oraraa tahito — tei tanuhia i roto i te menema — «I pohe na hoi outou, e tei o te Mesia ra to outou ora, tei te Atua.» (Kolosa. 3 : 3). Aue ïa parau mau faahiahia e te nehenehe mau no te feia o tei maiti i te haere i nia i teie e’a. Te faaue nei te Atua ia bapetizo, ia nehenehe hoi te taata e faarii e, te haamata faahou nei ratou i te hoê oraraa api, e te vai nei hoi to ratou Faaora — mai te peu e, e faaite ratou i to ratou faaroo Ia'na ra, e ia farii i Ta'na tusia. Te Mesia, mai te Faaora ra te huru, e horoa oia i To'na Varua Maitai i te mau cherisetiano, e e tauturu oia ia ratou ia tupu â e ia taui hoi. TA TATOU FÂ, O TE FAATUPURAA ÃA I ROTO IA TATOU IHO, HOÊ Â HURU E TO TE ATUA RA i teie nei, E IA NEHENEHE atoa TATOU IA FAATERE E OIA ATOA I ROTO I TO'NA BASILEIA — E MA TE RAVE HOI I TO TE TAATA NEI FAITO PUAI FAAHIAHIA MAU ! (No te mau haamaramaramaraa hau atu, a taio atu i ta matou buka tamoni ore piihia : TE FAAHIAHIARAA O TE FAITO PUAI o te taata nei.)

Faufaa ore i te tomo atu i roto i te hoê Ekalesia e aore râ, te tahi atu haapaoraa

Ua faaroo a’ena tatou i te hoê taata i te parauraa e, «Tei roto hoi au i teie Ekalesia» e aore râ e : «Ua tomo hoi au i roto i teie Ekalesia» e aore râ «ua taui hoi au i te Ekalesia.» Tau mirioni taata e tomo nei e aore râ e taui nei i te Ekalesia i te mau matahiti atoa — e tauatini i te mau mahana atoa. E nehenehe anei te hoê taata « e amui atu» e aore râ, e «tomo atu " i te Ekalesia mau o te Atua ? Ia bapetizohia, ua bapetizohia oia i roto i te aha ? Ua faahiti na hoi tatou i te Roma 6 : 3, i reira hoi, ia haamanao tatou e, te parau mai nei hoi e, “bapetizohia i roto i te Mesia ra ia Iesu». Ua faataa mai te Mesia e, e ua «bapetizohia tatou i roto i te Metua, te Tamaiti e te Varua Maitai.» Aita hoê noa a’e parau ta te Bibilia i faahiti e, e bapetizohia tatou «i roto i te hoê haapaoraa faaroo e aore râ i roto i te tahi Ekalesia taa ê ra».

E mea faufaa rahi roa ia maramarama i te reira ! Te vai nei te rahiraa i roto i te taa-ore-raa no te mea te tiaturi nei ratou e, e tuu te bapetizoraa ia ratou i roto i te tahi faanahoraa faaroo, e aita hoi te Bibilia e parau nei i te reira — hau atu â, i te rahiraa râ o te mau fenua, e ore roa ïa e ti'a, e i mua atoa i te ture, ia bapetizohia oia i roto i te hoê taatiraa e riro atu ai ei mero.

Mai tei matauhia, e patoi te rahiraa o te mau Ekalesia i te bapetizoraa o te mau taata e ore e hinaaro i te «amui atu» ia ratou. E ere i ta te Bibilia. No te aha ? Te cherisetiano mau, e tuuhia oia i roto i te Ekalesia o ta Iesu Mesia — e ere râ i ta te taata — i patu. Ua parau te Mesia : «E patu au i TAU Ekalesia» (Mataio 16 : 18). Na te Mesia — e e ere na te taata — e tuu i te mau taata i roto i Tana Ekalesia e no reira, na'na e patu. (No te ite e, e nahea to te Mesia paturaa i Ta'na Ekalesia — e nahea oia e itehia ai — a taio i ta matou buka rairai tamoni ore : Te aamu o te EKALESIA MAU o te Atua.)

No reira, nahea hoi te hoê taata e riro mai ai ei mero no te Ekalesia mau o te Atua ? Mai mutaa iho mai â, e vai nei e rave rahi mau Ekalesia i roto i te tata'uraa te tahi i te tahi, a imi noa ai i te mau mero. Te haapii anei râ te Bibilia i te reira ? Ua papai te aposetolo Paulo : «I bapetizohia hoi tatou e te Varua hoê i roto i te tino hoê ra "(Korinetia I 12 : 13). Ua papai atoa oia : «O to outou atoa hoi i bapetizohia i roto i te Mesia ra, ua ahu ïa i ta te Mesia ra» (Galatia. 3 : 27). Ia amui ana'e na irava e piti, te ite nei tatou ua bapetizohia te hoê cherisetiano i roto i te Tino o te Mesia — eiaha râ i roto i te hoê faanahoraa faaroo, tei haamauhia e tei patuhia e te mau taata o te ao nei.

Ei hi'oraa poto noa, «te fare o te Atua, o te Ekalesia a te Atua ora ra, o te pou e te tumu o te parau mau ra» (Timoteo I 3 : 15), o te tatararaa ïa o te Ekalesia ia au i te Bibilia. Te Ekalesia, tei te vahi oia i reira te Parau Mau e parahi ai ; ua «haamauhia" i nia i te Parau Mau. O te fare oia o te Atua — Ta'na Ekalesia — no te mea te vai maite nei oia ma te aueue ore, e te ati maite nei oia i te Parau Mau. Oia mau, ua maramarama maitai atoa ïa te reira i te aratairaa o te bapetizoraa.

Teie te tu'atiraa e itehia nei i roto i te «bapetizohia i roto i te Mesia» e te «bapetizohia i roto i te hoê tino", te auraa ra, e bapetizohia i roto i te Ekalesia mau o te Atua. E ti'a ia haamaramaramahia te reira. A feruri na i te faaiteraa a te Ephesia 1 : 22-23 e horoa nei, i nia i te parau o te Mesia : «e ua (te Atua) tuu hoi i te mau mea atoa nei i raro a'e i tana avae (to te Mesia), e ua haapao hoi ia'na ei upoo i nia iho i te mau mea atoa i te ekalesia nei, o to'na ïa tino ». Te haapapu nei hoi te Kolosa 1 : 18 i te reira, ma te parau e : «E oia hoi te upoo o te tino ra o te ekalesia nei ». Ei huriraa maitai roa a'e to teie nau irava i roto i te tahi atu â mau hi'oraa o te Bibilia. «O oia te upoo o te tino o te Ekalesia» (hi'oraa Crampon) «O oia te upoo o te tino, o te amuiraa (te Ekalesia)» (hi'oraa aDarby) ; «O oia te upoo o te tino, oia hoi te Ekalesia» (hi'oraa a TOB). I ô nei, ua haapaohia te Mesia mai te hoê o tei tuu i te mau taata i roto i te tino o Ta’na Ekalesia i te taime a bapetizo ai ! E nehenehe tatou e apiti atu i te tahi pupu tairiraa popo e aore râ e faariro atu ia tatou ei mero no te pû totiare (te rahiraa o te mau Ekalesia, ua riro ïa ei «pû totiare no te faaroo»), tera ra, o te Mesia ana'e te nehenehe e tuu ia ratou i roto i te Ekalesia o ta'na i patu.

E faarii tatou i te Varua Maitai mai te peu e bapetizohia tatou. E e ti'a ia bapetizohia mai te peu ua tatarahapa oia. A haamana’o i te faaueraa a te Atua : «E tatarahapa, e ia bapetizohia outou » ; e i te reira noa taime, «e horoahia mai ïa te Varua Maitai ia outou». E nehenehe te mau taata e rave i ta ratou peu tumu, to ratou mau manao e ta ratou mau faanahoraa no te bapetizo — e aore râ, ta ratou mau hi'oraa no nia i te ravea e faarii ai te hoê taata i te Varua o te Atua — tera râ, te haapiiraa a te Atua ana'e te e'a e ti'a ia fariihia !

Eiaha roa'tu e faataime i to bapetizoraa

I roto i te Faufaa Api, rave rahi mau aamu tei faaite e, i te taime a papu maitai e, e ua tatarahapa te taata faaroo e e ua ineine hoi, eiaha roa ïa ia faataimehia to'na bapetizoraa.

I te taime a ineine ai Paulo (tei piihia Saulo) no te bapetizoraa, ua tono mai te Atua ia Anania no te rave atu i te reira. I te taime a ite ai Anania ia Paulo, parau atura oia ia'na : «E teie nei, eaha oe i haamaoro ai ? a tia, ia bapetizohia oe, e horoi ê atu i ta oe mau hara i te tauraa'tu i te i'oa o te Fatu" (Ohipa 22 : 16). Eita roa te reira e mo'ehia ia Paulo. A hi'o na, i te taime a bapetizo ai oia i te tiai i te fare tapearaa, tae noa'tu i to'na utuafare, ua mairi hoi te tuiraa po ; tera râ, «i taua hora i te rui ra» bapetizohia ihora oia e to'na atoa ra i reira ra — ma te ore e tiai noa'tu i te mahana api e fâ mai (Ohipa 16 : 32-33). E haamana’o noa te taata taio e, ua bapetizohia te eunuka i muri noa mai i to Philipa a'oraa ia'na (Ohipa 8).

E mea faufaa ia ite e, i te tahi taime, aita e tia ia faatere oioi i te bapetizoraa e aore râ, i te taime tano maitai. I te taime a horoa ai te aposetolo Petero i ta’na aoraa, i roto i te Ohipa 2, te vai nei te mau aposetolo matamua e oia atoa ; Ua tia ia no te tauturu ia’na i roto i te faatereraa o 3000 bapetizoraa (Ohipa 2 : 39-41).

I tei hea taime e ineine ai te hoê taata no te bapetizoraa ?

I tei hea taime te hoê taata e faaoti ai ia haere oia i mua ma te bapetizo ? I tei hea taime ineine ai oia no teie taahiraa ? Nahea e na vai e faaoti i te reira ? Teie te tahi mau uiraa faufaa rahi mau e ti'a ia tuatapapahia. Te tiaturi nei te tahi mau pupu e, e titauhia te tahi «tau tamatamataraa» no te faaite e, e ua roaa ia ratou te tahi faito ite faahiahia mau i roto i to ratou faaineineraa no te bapetizoraa. E parau papu hoi e, e titauhia te tahi faito ite, tera râ, ua faaite a'e na tatou e, e tupu â te mau cherisetiano «i te maitai, e te ite i to tatou Fatu ra i te Ora ia Iesu Mesia» (Petero II 3 : 18). No reira, eita e titauhia i te hoê taata ia tutonu i te faito no te ite maitai roa hou te bapetizoraa. Oia mau, te faito rahi roa a'e no te ite tei titauhia i te cherisetiano, e horoa-maru-noa-hia mai, tera râ, e horoa papu râ, i muri noa mai i te bapetizoraa !

Ua taio a'e na tatou, i roto ia Mataio 28 : 19-20, te tatarahapa, te tiaturi i te Evanelia e te haapaoraa i te mau faaueraa a te Mesia, o teie te mau huru maitatai e titauhia nei, ia bapetizo-maitai-hia. I muri iho, i te taime a farii ai ratou i te horoa o te Varua Maitai, e rohi te mau cherisetiano ia hotu â, ma te vaiho i taua Varua ia aratai ia ratou. Oia tei faaite mai nei i te parau mau e o tei tamâ hoi ; tei taui e o tei faaapi i te varua, ma te tamau noa i te haapii ia ratou e nahea ia vaiho i te Mesia ia ora i To'na oraraa i roto ia ratou.

Te parau nei te Bibilia e, te ture a te Atua, e mea «mo'a...hapa ore e te maitai» e te «pae varua» (Roma 7 : 12, 14). Te tiaturi nei te rahiraa o te taata e, e ua haapao te Mesia i te ture hanahana no tatou — e ua faaorehia te reira e ana. Tera râ, e maramarama hohonu atu â te cherisetiano, i te roaraa o to'na oraraa, e faufaa rahi mau to te Varua o te Atua no te haapaoraa i te ture « i te pae varua ». Maoti te Varua o te Atua i ite ai tatou i To'na hinaaro, T'ona mau mana'o. Oia mau, e horoa te Atua i te tatarahapa i te tino ra (Roma 8 : 7) hou a faafariu ai ia'na (Ioane 14 : 17). Tera râ, e ti'a ia tutonu i muri mai i te bapetizoraa, ia fanau-faahou-hia te tino ra e ia arataihia oia e te Varua ra — noa'tu e, e mea iti roa te faito matamua o te Varua hanahana i roto ia'na, e noa'tu e, tei te tino noa ra â oia i te faito 99% !

Nahea te hoê taata e ite ai oia e ua horoahia mai ia'na «te tatarahapa» (Ohipa 11 : 18 ; Timoteo II 2 : 25) ? Ia ite papu maitai i te hohonuraa o te mau hara i ravehia e ana ra i roto i to'na oraraa tahito ra, i reira e noaa ai ia'na te tatarahapa. Oia mau, ia ite oia e eaha te mea e ti'a ia tatarahapa. Na irava e piti na mua a'e i te faanahoraa no te tatarahapa e te bapetizoraa, i roto i te mau Ohipa 2 : 37-38, te faaite nei hoi e, e ua putapû roa te aau o te mau feia i faaroo — e ua maere hoi — i te mau parau atoa i parauhia e Petero ra. No parau noa hia tura hoi ia ratou e, e ua «faasatauro» ratou i te Mesia. E parau mana hoi teie, e te faaite ra hoi te Bibilia e, i te taime a ite ai ratou i taua mau parau ra «ua putapû roa to ratou aau». Ua faaara hoi teie nei mau parau i te mau taata tei oto na i te mau hara i ravehia e ratou ra ! Ua faaroo hoi ratou i taua mau parau ra, e ua putapû to ratou aau, oia i haaferuri ia ratou e, na ta ratou mau ohipa (hara) i faatupu i te faasatauraraa o te Mesia.(A haamanao e, teie mau pipi, e ere ïa i te mau faehau Roma tei patiti i te Mesia i nia i te satauro [i te raau].) Na ô atura hoi ratou e, «Eaha matou nei ? » Ua parau atura Petero ia ratou, « E tatarahapa.» E mai te peu te ora noa ra â Petero i teie mahana, e mea papu roa ïa e, e faaohipa oia hoê â parau : « E tatarahapa». I roto i te tahi atu mau faaiteraa a te Bibilia, i roto ihoa râ i te reo peretane, ua hurihia ïa te parau «tatarahapa» na roto i te parau «taui» — hoê â râ auraa (a hi'o atu i te Strong's no. 3340). Oia mau, te parau o ta te Aposetolo ra o Petero i horoa i te mau taata ra, oia hoi ia "taui" ratou i to ratou huru.

I te pae hopea râ o ta'na buka, ua maramarama atura Ioba i te hinaaro hohonu mau ia tatarahapa i to'na iho huru i te parau ti'a. Te parau nei oia : " te faafaufau nei au ia'u iho e te tatarahapa nei au i raro i te repo e te rehu auahi» (42 : 6). Te auraa o te parau hebera maac, oia hoi, «vahavaha, faafaufau, haafaufaa ore, riri, patoi, haapae, faahapa, te ha'iri'iri e te faufau hopea... ». Te faaohipa nei teie mau ta'o i te hoê hoho'a mana mau o te huru o te hoê cherisetiano i te taime a farii ai i te tatarahapa. Ia apitihia'tu i te Ohipa 2 : 38, maramarama a'era taua hoho'a ra.

Hoê â auraa o te parau fariu, i roto i teie nei hi'oraa, oia hoi, tei fariu ê atu. Te cherisetiano, o te hoê ïa taata tei fariu ê atu - tei taui - i te e'a o te hara, no te haapao i te e'a o te Atua, o te afaro, o te parau-tia, na roto i te mana o te Varua Maitai o te Atua. Te varua tatarahapa, ua ineine ïa no te rave i te reira no te toea o to'na oraraa.

Hou atu i te tapae i te tatarahapa, te taata e opua ra i te bapetizo atu ia'na, e ti'a ïa ia feruri i te tahi mau uiraa faufaa rahi mau.

UA FAAITE PAPU MAITAI ANEI OUTOU, E TE VAI MAU RA TE ATUA ? Tiai, mana'o, faauru, tiaturi aore râ e feruri e te vai mau ra oia, e ere ïa i te haapapuraa e te vai nei oia ! E ti'a ia outou ia rave i te mea e titauhia ra no te haapapu i roto ia outou iho, ia ore hoi outou ia feaa faahou.

UA HAAPAPU ANEI OUTOU E, TE BIBILIA O TE PARAU FAAURUA ÃA A TE ATUA ? Te mana'o anei ra outou e, o Ta'na buka haapiiraa teie no te taata nei - e aore râ, o te hoê buka nehenehe tei î i te mau mana'o maitai e te mau mana'o tauturu ? Ua haapapu anei outou i te mana o te Bibilia ? Ua ineine anei i te faaotiraa e, e ora « i te maa ana'e ra, i te mau mea atoa râ i haapaohia e te Atua » (Mataio 4 : 4) ?

UA HAAPAPU ANEI OUTOU TEIHEA TE EKALESIA MAU ? Te vai nei hau i te 2000 haapaoraa faaroo i te Hau Amui no Marite ana'e. Te parau nei te tahi mau taata, «Eita e nehenehe te taatoaraa e hape ! » Tera râ, te parau mau, «eita te taatoaraa e nehenehe e tano». Ua patu te Mesia i Ta'na Ekalesia ; e aita oia i amahamaha. Te haapii nei oia i te Parau Mau (Timoteo I 3 : 15 ; Ioane 8 : 31-32) ; e aita oia e anoi i te parau mau e te parau hape (Genese 2 : 17). O te Mesia (eiaha ra te mau taata) iho te faatere i Ta'na Ekalesia. Ua faaite papu maitai anei outou, teihea te Ekalesia ?

No te farii i te mau pahonoraa i teie mau uiraa, a taio i ta matou mau buka rairai : Te vai anei te Atua ?, e nehenehe anei e haapapu i te MANA O TE BIBILIA ? E teihea te EKALESIA MAU a te Atua ?

Ua parau te Mesia e, e "taio i te tao'a" hou a riro ai ei pipi na'na (Luka 14 : 25-30). Hou outou a hoo ai i te hoê fare, i te hoê pereoo, e aore râ i te hoê uati, e feruri na mua roa outou i te tapura haamau'araa. E rave rahi taata e hoo nei i te mau tao’a ma te ore e faaineine ia ratou. Te faarahi nei hoi ratou ia ratou iho ; ma te ore i faanaho maitai no te paruru ia ratou i te mau fifi e fâ mai, tei nehenehe e faateimahâ roa'tu â i te hopoia, ia tae i te taime e aufau ai i te mau tarahu. Te hoê tereraa faufaa ino mau, e nehenehe te reira e faatupu i te haruraahia i te hoê fare e aore râ i te hoê pereoo uira. Mai te reira atoa te faaroo cherisetiano. E pûpû mai te Atua ia outou na i te hoê faaoraraa hanahana mau e te maere maitai, tei ore â i ferurihia e te taata. Tera râ, eita e pûpû noa hia mai ma te ore e titau mai i te hoê faaho’iraa. E nehenehe te mau hoa e te mau auraa fetii e hi'o ê mai ia outou, e aore râ, e ape mai ia outou. E tia ia outou ia haapae i te mau peu tumu, tei herehia e outou na. E au ra e, eita outou e maramarama maitaihia mai, e aore râ, e hamani ino hia mai outou. Ua ineine anei outou i te tiaturi i te Mesia, e penei a'e i te ere i ta outou ohipa no te pee ia'na ? E ua ineine anei outou no te tuu i te Atua na mua roa, noa'tu te mau fifi e fâ mai ?

Te uiui nei e rave rahi mau taata, e nahea ratou e ite papu ai e te pii maira te Atua ia ratou. Tei piihia e te Atua, te auraa, o tei farii ïa i te parau mau ia iteahia, ia faaroohia e aore râ, ia taiohia. E horoa hoi te Atua ia outou — te faaite nei oia ia outou — i te ite tei erehia e outou na i mutaa ihora. Te faaite ra hoi Iakobo 4 : 17 : « o te taata ite [tei mau i te ite no te] i te rave i te mea maitai, e aore i rave, ua riro ïa ei hara na'na ». E mea teimaha roa'tu â, no te mea te haapapu ra te Hebera 10 : 26 « Ua noaa na ia tatou te ite i te parau mau a rave hinaaro mau ai i te hara, aita roa'tu e taraehara toe ».

Mai te peu te pii maira te Atua ia outou, aita â e rave'a maori râ i te pahonoraa e «E ! » i te mau uiraa atoa i uihia'tu i mua a'e nei.

I muri mai i te a'oraa, i te taime a maramarama maitai ai te hoê taata i te mau parau tumu i faaitehia i roto i teie nei buka, ua ineine ïa oia no te bapetizoraa.E ti'a oia ia bapetizo-oioi-hia, e aore râ, i te taime a vata mai ai te hoê tavini mau no te Atua no te aratai i te reira tapura ohipa.

A taio maite i te mau tuhaa irava o te Bibilia i muri nei. No reira, ia faaineine atu outou no te hoê fareireiraa no te bapetizoraa, e tauturu te reira ia outou ia maramarama maitai mai te peu e, e i tei hea faito, te Atua e horoa mai ai ia outou te tatarahapa. E mata na teie mau irava i te hohonuraa o te natura taata — te hoê ohipa e tapaohia mai e outou na i te pae hopea i roto ia outou iho, mai te peu e ua horoa mai te Atua i te tatarahapa ia outou na. Tuatapapa maite i te reira, ma te pure no taua mau parau ra. A ani i te Atua ia faaite oia ia outou i to outou iho huru mau. Isaia. 55 : 7-9 ; Ieremia. 10 : 23 ; 13 : 23 ; 17 : 9 ; Ezekiela. 14 : 4, 6 ; 33 : 14-15 ; 36 : 31 ; Ioba 42 : 6 ; Salamo 39 : 5-6 ; Mareko 7 : 20-23 ; Luka 16 : 15 ; Roma 1 : 28-32 ; 3 : 10-18 ; 7 : 18, 21-23 ; 8 : 7 ; Galatia. 5 : 19-21 ; Ephesia 4 : 22 ; Kolosa. 3 : 5-10 ; Timoteo II 3 : 1-5 ; Tito 3 : 3 ; Petero I 4 : 1-4 ; Ioane I 2 : 15-16 ; Apokalupo. 21 : 7-8 ; 22 : 14-15. (E tia atoa ia outou ia taio atu i ta matou buka rairai tamoni ore piihia TE NATURA TAATA — na te Atua anei i hamani i te reira ?

Te tahi atu mau uiraa

Ia feruri ana'e te taata i te bapetizoraa, e hiti mai te tahi atu mau uiraa hau atu. E horoahia te tatarahapa i te hoê taata no te tauturu ia'na ia fariu ê atu i te huru oraraa ino — na roto i te haapiiraa i te parau mau e ia faaore hoi i te hape — hoê â ïa huru, te hoê taata ia haapae oia i te mau manao hape i nia i te bapetizoraa. E rave rahi hoi o ratou tei ti'a ia tuatapapahia.

A tahi roa, te mau tiai i haamauhia, o ratou ana'e ta te Atua e farii no te aratai i te bapetizoraa ? Mea faufaa anei te huru i te pae varua, te huru o te taata e te mau tiaturiraa o te taata e faatere atu i te bapetizoraa ?

A hi’o na ia Ioane Bapetizo. E tiai anei, tei haamauhia e o tei haapiihia, ma te haere i te fare haapiiraa tuarua e aore râ, i te hoê haapiiraa evanelia i to'na ra tau no te tuatapapa i te evanelia ? Aita. Noa'tu râ i te reira, ua bapetizo oia e rave rahi taata — oia atoa o Iesu Mesia ! Teie te hoê faahitiraa parau faufaa roa ! Oia mau, e ere atoa te Mesia i te hoê "tiai i haamauhia e o tei haapiihia" ia au i te hohoa o te mau Ekalesia o teie nei ao. Oia tei patoihia e tei vahavaha pinepinehia e te mau ti'a faatere e te mau ti'a faaroo i To'na ra tau. Ua faaite te Bibilia e, e mea pinepine ratou i te imi ia pohe oia, no te mea aita oia i fariihia. Ua hi'ohia oia mai te hoê taata tei ore i tu’ati i to ratou ra mana'o — te hoê taata tei ore i hinaaro i te farii i te mau mea atoa.

I te taime a bapetizohia ai te eunuka Aiphiti ra (Ohipa 8), Philipa, tei bapetizo ia'na, e diakono noa â ïa. I muri mai, maoro roa i muri a'e i teie bapetizoraa, ua riro mai oia ei haapii evanelia (Ohipa 21 : 8). I aparau a'e nei tatou no te mau pipi o te Mesia tei bapetizo e rave rahi mau taata. Aita hoê noa a'e o ratou i haamauhia i taua taime ra. Ua bapetizohia ratou, oia mau, tera râ, aita hoê o ratou i farii i te Varua Maitai hanahana. Taa ê noa'tu ia Ioane Bapetizo e te Mesia, aita noa a'e ratou i faafariuhia !

Ua aparau atoa tatou i nia i te parau e, e na te Mesia e tuu ia outou i roto i Ta'na Ekalesia. Utuhiraa, teie te auraa, o te «tuuraa ïa i roto ». I te taime bapetizoraa, e "tuu" te Mesia ia outou i roto i To'na Tino — Ta'na Ekalesia ! I muri a'e i te bapetizoraa o na 3 000 taata, i te Penetekose matamua o te Ekalesia o te Faufaa Api, te faaite ra te buka a te mau Ohipa e : «E te feia i faaorahia ra, ua amuihia ïa e te Fatu i te ekalesia ra» (2 : 47). Na te Mesia e amui atu i Ta'na Ekalesia — eiaha ra na te tiai i aratai atu i te mau bapetizoraa i te mahana atoa. E ere ïa te bapetizoraa i te hoê ohipa no roto mai i te taata. E « ohipa « na Iesu Mesia. Te mauhaa taata, e ere ïa i te mea faufaa roa i roto i te faatereraa o te bapetizoraa.

A mata na i te hi'o i te Mesia, eiaha ra i te mau taata nei — e a haapao hoi i te reira ! E nehenehe te taata e taiva, e faahema i te tahi atu mau taata, e rave i te hara e aore râ, e faatere i te bapetizoraa no te faahanahana ia ratou iho. Eita teie nei mau huru e tu’ati i te faaotiraa a te Mesia no te tuu atu ia outou i roto i te Ekalesia o ta'na i patu. I muri a'e i to outou bapetizoraa, a ite atu ai i te mau hara, te faahemaraa e te mau mana'o o te taata i bapetizo mai ia outou, eita te reira e haafaufaa ore i to outou bapetizoraa, e eita atoa e titauhia ia bapetizo faahou outou ia outou iho. Aita ana'e, e ani tuutuu ore noa ïa ia bapetizo faahou e tae atu i te taime a iteahia ai te hoê taata ti'a no te aratai i te bapetizoraa. E, eaha te maoro e tia ia outou ia tiai, hou a papu maitai e, eita teie nei taata e rave i te hara ? Aore noa a'e e vahi i roto i te Bibilia tei faahiti i te rave'a e farii ai i te tahi huru ite hanahana mau no te haroaroa i te taata tei utuhi ra ia outou i roto i te pape. O Iuda te hoê o te mau pipi tei bapetizo i te i'oa o te Mesia ! Ta'na haavareraa, i muri mai, ua haafaufaa ore anei i te mau bapetizoraa i arataihia e ana ra ? Aita roa ïa !

A piti, e ti'a ia uiui tatou e : o vai tei ti'a ia bapetizohia ? Ua haamau a'e na tatou e, e nehenehe atoa te mau diakono e aratai i te mau bapetizoraa, e te mau pipi na te Mesia aore â i faafariuhia e o tei ore i haamauhia, ua faatere atoa ratou e rave rahi bapetizoraa.. Teie nei mau pipi, e mau piahi ïa (te auraa ïa o te parau pipi), o ta te Mesia i horoa atu i te mana no te bapetizo. Aita â i hope roa ta ratou haapiipiiraa e riro mai ai ei aposetolo. Noa'tu e, aita i faafariuhia'tura, ua horoa atoa te Mesia ia ratou i te mana no te faaora i te mau ma'i, no te faatia faahou i tei pohe, no te ti'avaru ê atu i te mau demoni, i To'na ra i'oa, e ia poro hoi i te Evanelia o te Basileia o te Atua (Mataio 10 : 1, 7-8). Ua horoa hoi te Mesia i te parau faatia ia ratou. Ua rave hoi ratou i Ta’na ohipa, no’na, ma te poro maitairaa i te taeraa mai o te Basileia o te Atua. Te mea faufaa rahi ra ; e ere ïa to ratou maitai-roa-raa e aore râ to ratou faatoro’araahia.

Te faaite ra te Ohipa 8 e, Philipa, a bapetizo ai oia i Samaria,ua rave oia i te mau semeio e ua ti'avaru i te mau demoni, e ua poro i te Evanelia o te Basileia o te Atua. I muri iho, haere atoa o Petero e o Ioane i Samaria, na te reira e faaite e, aita o Philipa i rave noa na ni'a i to'na iho mana. Te mau aposetolo, « tei parahi i Ierusalema », ua tono hoi ratou ia'na no te mea, ia au te faaiteraa i te irava 14, ia faaroo râ ratou i te rahiraa o te mau fariuraa i ravehia e Philipa ra, ua tono atura ratou ia Petero raua o Ioane. Mai te peu e, i haere na ratou ia au i te faaueraa a te mau aposetolo, mea papu ïa e, o Philipa, te hoê diakono (te diakono, o te hoê ïa o tei "raverave i te mau amuraamaa na " — Ohipa 6 : 2-3), eita oia e rave noa na ni'a i to'na iho mana aore râ, mâ te ore i tonohia.

Aita te Faufaa Api i haafaufaa rahi roa i te parau o te taata tei faatere atu i te bapetizoraa. Hoê â râ ïa hi'oraa tei ravehia : te taata e aratai i te bapetizoraa, o te hoê ïa tei tonohia e aore râ tei faati'ahia no te rave i taua tapura ohipa ra, o tei faauehia mai e te hoê tiai paari a'e e aore râ na te hoê perisibutero tei mairi atu.

A toru, na roto i te hoê tamataraa no te patoi i te hinaaro ia bapetizohia, te faaohipa nei te tahi mau taata i te hi'oraa no te "eiâ haru tei faasataurohia" no te tamata i te haapapu e, eita e titauhia ia bapetizo ia faaorahia mai. E parau mau anei te reira ? E mea ti'a râ ia maramarama maitai i teie nei, te bapetizoraa, o te hoê ïa faaueraa.

Tera râ, te parau no te eiâ haru i faasataurohia, tei roto ïa i te hoê tupuraa taa ê. Aita ïa ta'na e nehenehe e faaroo i te faaueraa ia bapetizohia oia. Eita roa'tu ïa te reira e tupu. E ere na te ohipa, ia au i te auraa mau, o te bapetizoraa e faaora ia tatou. Na roto râ i te faaoreraa hara a te Mesia e te faaoreraahia i te utua o te pohe i nia ia tatou, tei faariro mai ia tatou ei taata parau-tia na roto i te fariiraa i te Varua Maitai, e to tatou faaoti papuraa e, e faaroo mau â tatou ia'na i roto i te mau tupuraa o ta tatou e haavî nei. Eita roa tatou e haapeapea i to tatou mau mana'o no te mau ohipa tei ore i ti'a ia tatou ia arai atu. Te Atua, o te hoê Atua aroha noa — e e hi'o tamau oia i roto i te aau, te huru o te taata. E rave rahi matahiti i mairi a'e nei, ua ite au i te hoê vahine ruhiruhia, e o tei tarava noa i ni'a i te ro'i i te riroraa mai ei mero no te Ekalesia. Ia au i te mau aratairaa a te Bibilia, ua tuu hoi matou i to matou nau rima i nia ia'na ia farii oia i te Varua Maitai. No te paruparu hoi o to'na ‘ea, i ore ai i tia ia matou ia utuhi ia'na i roto i te pape no te bapetizo atu. Te mau taata i tae mai, aore hoi to ratou mana'o i feaa i nia i te parau o to'na fariuraa.

Teie nei râ, mea papu e, te bapetizoraa, o te hoê ïa faaueraa na te Bibilia. E te feia tei nehenehe e bapetizo ia ratou, e ti'a ïa ia ratou ia haapeapea i to ratou mana'o mai te peu e, eita roa ratou e rave i taua faaueraa ra. No te mea « te Atua...te a'o mai nei oia i te taata atoa e tatarahapa, eiaha ei vahi toe » (Ohipa 17 : 30), e « aore te Fatu i faaroaroa i ta'na i parau maira, mai ta te tahi pae i parau ra e, e faaroaroa ; e faaoromai rahi râ to'na ia tatou, aita roa i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa » (Petero II 3 : 9). E mau faaueraa papu teie na te Atua. Ia ore e haapao i taua mau parau ra, e aore râ, ia ore e faaroo atu, na te reira e faaore i te ravea e noaa ai te faaoraraa i te hoê taata.

A maha, e bapetizohia anei ra te mau tamarii ? Tau hanere mirioni taata (penei a'e tau miria taata) e amui nei i roto i te mau Ekalesia huru rau o te ao nei piihia « Ekalesia cherisetiano ». Te bapetizoraa o te mau tamarii e te mau aiu, o te hoê ïa ohipa i rave pinepinehia e teie nei mau Ekalesia. Tera râ, te fifi e ere i te Bibilia ! No te aha ?

E ti'a ia feruri-maitai-hia i te mau mana'o i muri nei. Aita hoê noa a'e vahi i roto i te taatoaraa o te Bibilia o tei faahitihia i te parau no te hoê noa a'e bapetizoraa tamarii. Aita hoê noa a'e ! I roto i te Ohipa 8 : 12, te taio nei tatou e, i te taime a bapetizo ai Philipa, « bapetizohia ihora hoi ratou te tane e te vahine atoa ». Aita teie nei aamu e faahiti ra i te parau o te mau tamarii i bapetizohia. Aita hoi te feruriraa o te mau tamarii i paari maitai e maramarama ai hoi ratou i te auraa mau o te bapetizoraa.

Te haapii nei te Bibilia ia «tatarahapa» e «ia tiaturi». E ore hoi e ti'a i te mau aiu e te mau tamarii ia tiaturi, aore râ ia maramarama, i te Evanelia o te Basileia o te Atua. Eita hoi e nehenehe ia ratou ia feruri atu i te faati'araa-hia-mai i te hoê Faatereraa Hau Nui, tei arataihia e te Mesia e te mau feia mo'a i faatia faahouhia, no te mono atu i te mau faatereraa Hau o teie nei ao. E nehenehe anei te hoê tamarii e maramarama maitai e, e ua pohe te Mesia no ta'na mau hara ? Ua paari anei te feruriraa o te hoê tamarii e ite ai oia eaha te auraa mau o te pohe, te tanuraa e te ti'a-faahou-raa o te Mesia, hoê â i to raua taamuraa i te oro'a bapetizoraa ? E nehenehe anei te hoê tamarii e maramarama eaha te auraa ia riro ei tamarii fanau na roto i te Varua o te Atua — ma te ore i parauhia'tu i te mau faufaa o ta teie nei fanauraa e hopoi mai i roto i to'na oraraa ? E mea papu ïa e, aita roa'tu.

Eita e titauhia i te mau aiu ia tatarahapa, tera râ, mea papu ïa e, ua rave te mau feia api i te mau ohipa o ta ratou i ite e, e ere i te mea tano. E roaa i te mau tamarii e rave rahi ia haapao i te mau mana'o rii poto noa e te mana'o hauti noa no te tatarahapa e aore râ no te mauiui, tera râ, i roto i te ao haapeapea ore o te hoê tamarii, e haamo'e oioi-hia ïa te reira. E taui ohie noa te mau tamarii i to ratou mau mana'o. No te hoê varua ineine ore, te mana'o poto noa no te mauiui, e nehenehe ïa e faaauhia i te tatarahapa, tera râ, «te faahaehaaraa» e te «tatarahapa» e piti ïa ohipa taa ê roa. I muri a'e i te taviniraa i e piri i te 10 000 taata i roto i na matahiti 30 i roto i te taviniraa, aita noa a'e vau i ite i te hoê tamarii tei roaa ia'na ia maramarama i te parau no te bapetizoraa. Eita atoa e ti'a i te mau tamarii ia faaoromai i te hinaaro e titauhia ra a riro atu ai ei pipi mau na Iesu Mesia, hoê â ïa huru atoa i ni'a i te parau no te faaipoiporaa i te hoa i herehia e ana i to'na apiraa ra.

Noa'tu e, te vai ra te tahi mau feia api e feruriraa taata paari to ratou hau i te tahi atu, te rahiraa râ o te mau taata, e noaa ïa ia ratou teie huru feruriraa i te haamataraa o te piti ahururaa o to ratou matahiti. Ahuru ma vaʻu matahiti, o te matahiti iti roa a'e ïa, ia nehenehe te hoê taata ia maramarama i te auraa mau o te bapetizoraa. O outou tei taio i teie buka rairai, mai te peu e e taata api outou, horoa i te tahi taime no outou ia noaa te faito feruriraa taata paari e titauhia ra ia ite papu maitai outou i te ohipa o ta outou e rave ra e no te ite maitai-roa-raa outou i te mau hopearaa o ta outou faaotiraa ia riro mai ei cherisetiano. Oia mau, aita te feia paari e faataime i te tatarahapa, tera râ, e ti'a i te feia api ia tiai, te tahi tau matahiti, hou a mana'o ai i te bapetizoraa.

I te taime a haere ai te mau Pharisea haavare e te teoteo hoi, ia Ioane Bapetizo ra no te bapetizo ia ratou, parau atura oia ia ratou : «E tena na, a tuu mai na i tei au i te tatarahapa» (Luka. 3 : 8). E taata paari ana'e hoi o ratou. E mea ti'a atoa i te feia api ia « [ tuu]... i tei au i te tatarahapa ». Aita vau e parau ra e, e no te mea e mau Pharisea ratou, tera râ, e mea ti'a ia ratou ia rave i te tahi taime no te hi'opoa hohonu atu â i to ratou aau tae e to ratou faaroo. E ti'a ia ratou ia ite papu maitai e, e ua tatarahapa ihoa ratou. Aita ana'e, e iti â to ratou tiaturiraa e, e ua horoa mai te Atua i To'na Varua Maitai ia ratou. Te e'a o ta tatou e haere nei, e tei aratai ia tatou i te Basileia o te Atua ra, te titau maira ïa ia tatou ia tiaturi papu tatou e e te parahi ra te Varua o te Atua i roto ia tatou nei e na'na hoi tatou e tauturu i roto i te mau taime fifi atoa !

A ani i te tauturu hou te bapetizoraa

A rave na i te hi'oraa o te aposetolo ra ia Paulo. Nehenehe e parau e, mea iti roa te taata o ta'na i bapetizo. Ua tupu hoi te mârôraa i roto i te Ekalesia no Korinetia. Ua uiui te manao e, o vai, i roto i te mau aposetolo, ta te mau taeae e hinaaro nei i te pee atu.

A tapao na i te Korinetia I 1 : 13-17 : «Ua amahamaha anei te Mesia ? e o Paulo anei tei faasataurohia no outou ? e i bapetizohia anei outou i roto i te i'oa o Paulo ? Te haamaitai nei au i te Atua i te mea aore au i bapetizo i te hoê o outou na, maori râ o Kerisepo e o Gaio ; o te parau te tahi taata e, ua bapetizo vau ia'na i roto i to'u nei i'oa. E ua bapetizo atoa vau i te fetii o Setephano ; aita'tu a'u taata i ite i te bapetizoraa vau. Aore hoi te Mesia i tono ia'u e bapetizo, e parau haere râ i te evanelia, eiaha râ ma te paari parau, o te riro hoi te satauro o te Mesia ra ei mea faufaa ore ».

Noa'tu e, e ere au i te aposetolo, e nehenehe râ vau e parau e, e ore roa e ti'a ia'u ia bapetizo i te mau taata tei purara na te ao nei. Te aposetolo Paulo (no te tahi mau tumu e te tahi mau huru tupuraa taa ê atu i to'u nei), te vai ra ïa to'na mau «ti'a» no te faatere i te mau bapetizoraa e tupu atu. Teie râ, e ere i te mea faufaa roa mai te peu e na'u outou e bapetizo. Hau atu i te reira, eita vau e hinaaro ia hi'o mai te taata ia'u mai te hoê o tei mau i te hoê ohipa faahiahia mau mai ta'u i parau a'e nei. Na te Mesia e tuu ia outou i roto i Ta'na Ekalesia, e ere na'u, e ere atoa ne tahi atu taata. E noa'tu e, e nehenehe au e bapetizo ia outou — mai ta'u i rave no na tau hanere taata — ua riro noa vau ei mauhaa i roto i te rima o te Mesia, o tei rave i taua tuhaa ra ma To'na ra i'oa, eiaha râ i to'u nei ! Noa'tu e, e ua haapurarahia to tatou mau ti'a na te ao atoa nei, e imi hoi ratou i te ravea, na roto i te tauturu a te Atua, no te amui atu ia outou na. Mai te peu e, ua pii mai te Atua ia outou, e imi oia i te ravea ia bapetizohia outou. E parau papu ïa te reira !

I muri a'e i to outou tuatapaparaa i teie nei buka, tae noa'tu i te tahi atu mau parau mau hanahana, penei a'e outou i te hinaaro ia horoahia mai i te manao tauturu i ni'a i te bapetizoraa. E ti'a roa i te mau ti'a aravihi i te tauturu atu ia outou, na roto anei i te niuniu parauparau e aore râ ma te haere roa mai e fareirei ia outou - tei te huru o te vahi e parahihia ra e outou na. Tera râ, te faaotiraa, tei ia outou ana'e ra ïa. E ti'a ia outou ia « [rave] faaoti hua i to outou ora ma te mata'u e te rurutaina» (Philipi 2 : 12). Tei ô nei matou no te tauturu ia outou i roto i te oro'a bapetizoraa — e farii anei outou i te reira. Eita roa matou e pii atu ia outou e aore râ e onoono atu ia rave outou i taua ohipa ra. Na outou hoi e "taio i te tao'a" (Luka. 14 : 25-30), e na outou e faaoti e, mai te peu e, e pahono outou i te piiraa a te Atua aore râ aita.

Ua ravehia mai teie nei faahitiraa parau i roto i te buka rairai a te taata ra o Armstrong tane, piihia Te Parau Mau i ni'a i te Bapetizoraa Utuh :

« O outou râ, tei nehenehe e bapetizo ia outou, tei patoi atu i te reira na roto i te haapao ore, e aore râ na roto i te faaroo ore — e aore râ, o tei faataime atu i te reira — tei ia'na râ hoi te utu'a o te hara, e nehenehe atoa oia e ere i te faaoraraa...A feruri outou na mua roa i to outou iho parau ! Ua haapao anei râ outou i te ture a te Atua ? E nehenehe to outou haapao ore e faaere ia outou i te faaoraraa ! »

E nehenehe outou e taio i te mau parau o ta outou e hinaaro ra: