JavaScript

This website requires the use of Javascript Explain This   to function correctly. Performance and usage will suffer if it remains disabled.
Teihea te Ekalesia o te Atua i teie mahana ?
Photo of a CongregationNew York, Hau Marite Photo of a CongregationJamaïque Photo of a CongregationPérou Photo of a CongregationIdaho, Hau Marite Photo of a CongregationFenua Initia, Initia Photo of a CongregationPeretita Photo of a CongregationKenya Photo of a CongregationArkansas, Hau Marite Photo of a CongregationAfirita Apatoa Photo of a CongregationPeretane Photo of a CongregationNigeria Photo of a CongregationOhio, Hau Marite

Hoê ana'e haapaoraa tei haapii ra i te parau mau o te Bibilia e o tei piihia (maitihia) ia ora oia i te "mau mea atoa i haapaohia e te Atua". Ua ite anei outou, e nahea outou e ite ai ia'na ? Ua parau te Mesia e, e :

  • Haapii oia i te mau mea atoa o ta'na i faaue
  • Pii oia i te mau mero i faataahia e te parau mau no te haere atu i rapae i teie nei ao
  • E riro hoi ei nana iti
Te parau no nia i te taata papai
Photo of David C. PackDavida C. Pack 

Te taata i haamau mai e te orometua faatere rahi no Te Ekalesia o te Atua i faatia faahou hia (L’Église de Dieu Restaurée), upoo faatere no te pû papa’iraa ve’a no Te parau mau viivii ore hia (La pure vérité) e auvaha parau i roto i te mau haapuroro afata teata Te ao amuri atu (Le monde à venir), ua tae’ahia e rave rahi tau mirioni taata na te ao nei i te parau haere raa i te mana rahi o te mau parau mau o te Bibilia itea ore hia e te rahiraa o te taata. Ua papa’i oia i e 80 mau buka e te tahi mau buka rii na’ina’i, hau atu i te 50 amuitahiraa faaroo o ta’na iho i haamau mai. Itea atoa hia to’na parau i roto i te tahi pû ohiparaa tuiroo roa i te fenua marite The History Channel (Te reni tua aai). Ua rave o C. Pack tane i ta’na tau haapiiraa i te fare haapiiraa faaroo teitei no Pasadena, i California. Ua tomo i roto i te taviniraa (ministère) i Te Ekalesia o te Atua na te ao nei (L’Église Universelle « mondiale » de Dieu) i te matahiti 1971 e i raro a’e iho oia i te faaineineraa e te haapaariraa a te Orometua rahi ra o Herbert W. Armstrong tane, tei haamau mai i Te Ekalesia o te Atua na te ao nei (L’Eglise Universelle « mondiale » de Dieu).

Eaha te Evanelia mau ?

ia au Davida C. Pack

Ua poro haere te Mesia i te Evanelia ! Tera râ, eaha te reira ? Eiaha roa'tu e feruri e, e ua ite mau outou i te pahonoraa ! Ua poro haere anei te aposetolo ra o Paulo i taua Evanelia nei i te mau Etene ? E, eaha mau tura hoi te auraa o te parau "Evanelia" ?

Ua a’o te Mesia : « a Tatarahapa, a faaroo mai i te evanelia nei » (Mareko 1 : 15). Tera râ, eaha te Evanelia mau ? E, te vai ra anei te tahi atu mau Evanelia hau atu ? Tei roto hoi te pahonoraa i teie nei mau uiraa, e te mau uiraa huru rau, i te Bibilia. E FAUFAA RAHI MAU Â HOI ia maramarama outou i te reira. Atira noa'tu, ua vai huna noa na teie nei mau parau i te rahiraa o te mau taata e piihia ra e cherisetiano.

E ono buka api o te faaroo tei neneihia i te mahana hoê, i te Hau Amui No Marite – e te vai nei hau i te piti tauatini haapaoraa taa ê. E inaha hoi, aita noa a'e i itehia i te mau arepurepuraa e te mau aueueraa i te mau fifi rahi mai teie ra te huru i rotopu i te mau taata tei faariro ia ratou ei cherisetiano e tae noa'tu i te ao atoa nei, i ni'a i te tumu parau o te mau pahonoraa mau no te mau fifi o te oraraa nei. No te aha hoi e itehia ai te tahi parareraa o te maramarama, hoê â taime, e ite atoa hia ai te ite ore rahi i te parau mau no nia i te mau tumu parau FAUFAA ROA o te oraraa ? E au ra anei te mau pahonoraa i teie nei mau uiraa i te tu'ati atu i te Evanelia ?

Ua ite anei outou e, te faaite ra te Apokalupo 12 : 9 "..« O Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei » ? Aue ïa faahitiraa parau i te maere mau ! Mai te peu e parau mau ta teie irava e faaite nei, e faaohipa-atoa-hia ïa i nia i te hoê tumu parau faufaa roa mai te Evanelia ra te huru.

E rave rahi mau peropheta haavare

Te tiaturi nei te tahi pae e, tei nia noa te Evanelia i te parau o te tiaraa o te Mesia. Parau mau, e tuhaa rahi ta te Mesia, tera râ, e ere oia i te Evanelia.Te faaite ra te Bibilia e, te poro apipitihia nei te parau no te Mesia e tae noa'tu i te Evanelia. Te parau faahou râ vau : e faufaa rahi mau te tuhaa a te Mesia no te faaroo cherisetiano. Tera râ, e ere ROA ‘TU oia i te Evanelia.

Te faaite ra te tahi pae i te «evanelia no te faaoraraa» e aore râ, i te «evanelia no te aroha». Area te tahi atu râ, te tiaturi nei ïa i te «evanelia no te mau Semeio», e aore râ i te «evanelia Totiare», aore râ «te faaoraraa» e aore râ «te faaroo»...Te vai atoa nei te mau feia, ia faaroo anae ratou i te reira, oioi noa i te feruri i te pehe a te ekalesia (te gospel). No roto ana'e teie mau mana'o i te taata, tei ore i ite i te parau mau i roto i te Bibilia !

Hi'o faahou na i te faatiaraa a Mareko : «Ia Tapeahia râ Ioane, haere atura Iesu i Galilea, i te parau haerea i te parau maitai o te basileia o te Atua» (irava 14). Teie te Evanelia o tei porohia e te Mesia. Hoê â ïa tupuraa ohipa i parau ai oia e : «A Tatarahapa, a FAAROO MAI I TE EVANELIA NEI (parau maitai)].» I Tei hea Evanelia ? Te Evanelia o te «Basileia o te Atua». Ua faahiti hoi te irava 1 i teie poroi ma te parau e : « Te Haamataraa o te Evanelia o te Tamaiti a te Atua ra o Iesu Mesia». Te Evanelia o te Mesia, tei nia ïa i te parau o te BASILEIA O TE ATUA — e aita atu ! E tia ia tatou ia tiaturi i teie Evanelia, eiaha râ i te tahi Evanelia ê atu e aore râ i te parau haavare atoa.

Hoê faaararaa puai ia ore ia faainohia

E tumu parau faufaa rahi mau teie o ta te Atua i faauru i te aposetolo ra ia Paulo ia horoa atu oia i teie faaararaa i to Galatia, e tae noa mai ai ia tatou i teie mahana :

«Te maere nei au ia outou i taa ê vave i tei haamau ia outou i te aroha mau o te Mesia, i te evanelia ê ; e ere ra i te tahi evanelia, te vai na râ tei haapeapea ia outou, e tei hinaaro i te ruri ê i te evanelia o te Mesia. Ia a’o atu râ matou, eiaha’tu ïa, o te tahi melahi no te ra’i mai, ia a‘o atu ia outou i te evanelia maori râ i tei a‘ohia’tu e matou ia outou na, ia riro ïa oia ei anatema. Mai ta matou â hoi i parau a‘enei, e teie hoi au a parau faahou, Ia a‘o atu te hoê i te evanelia ia outou, maori râ i tei fariihia e outou na, ia riro ia oia ei anatema. (Galatia 1 : 6-9)

Aue ïa hoi faaararaa mana mau ! I roto i te pene i muri mai, i te irava 5, te haapapu ra te aposetolo ra o Paulo e, te tiaturi nei oia « ia vai tamau noa te parau mau o te Evanelia i rotopu ia outou na ». Te vai mau ra hoi ïa te hoê Evanelia mau. Te tahi atu ra, e mau parau haavare ana'e ïa.

Mea papu maitai aita roa o te aposetolo ra o Paulo i poro noa a’e i te tahi atu Evanelia, aita atoa i te hoê Evanelia ê atu, mai ta vetahi e parau nei. Ei parau faaoo, o oia hoi ta te Atua i maiti no te a'o atu i te mau taata ia ore ia rave i te mau haapiiraa hape, e ia ore atoa e faaino i te hoê taata, te hoê melahi, e aore râ i te hoê aposetolo - «ia a'o atu râ matou [te mau aposetolo]... i te tahi Evanelia ê atu (1 : 8) Aue na hoi te puai mau o teie nei irava i roto i te Bibilia.

Ua faataa hoi te aposetolo ra o Paulo e, ua titau hoi te Atua i te mau aposetolo ia tiai hoi ratou i te Evanelia mau. A hi'o na i te Tesalonia I 2 : 4 : «o matou râ i tiahia e te Atua i tuu mai i te Evanelia ia matou nei, oia hoi matou i parau ai, eiaha ei faarearea i te taata, ia au râ i te Atua, o tei hi‘opoa i to matou aau. »

Eiaha teie hopoia ia haafaufaa ore hia. Te haapii nei te mau tiai i te mau parau i faauehia mai e te Atua, eiaha râ i te mau parau e au ai i te mau taata (tae noatu i te mau «aivanaa» o te Bibilia). No reira, te parau e, e ua poro hoi te aposetolo ra o Paulo i te tahi atu evanelia (tei matarohia i te manao e no te Mesia, e aore râ no «te hau»), e parau feruri-ore-hia te reira ; no te mea, e faaino noa ïa ia'na iho !

Ua tohuhia hoi e, e hopoi mai te Mesia i te Evanelia

I roto i te Faufaa Tahito, ua tohuhia e, e haere mai Iesu mai te VEA râ no te Evanelia o te Faufaa Api. A tapao mai te faaiteraa a Malaki 3 : 1 : « Inaha e tono vau i tau vea [Ioane Bapetizo] ; e na’na e haamaitai i te e’a i mua ia’u ra : e te Fatu ta outou e imi na, o te tae vave mai ïa i to ‘na ra hiero, te vea a te faufaa ta outou i oaoa na ». O te Mesia hoi te Vea, eiaha râ te poroi. Ta'na poroi, o te tumu mau ïa o te taatoaraa o te Bibilia.

E faaau anae i teie parau i te tahi atu irava i roto i te Bibilia. « I vai na te ture e te mau peropheta ia outou e tae roa a'enei ia Ioane nei, e mai reira mai â, TE BASILEIA O TE ATUA i te poro- haere-raahia, e te feia i ô ra, i ô ïa i te puai » (Luka 16 : 16). A haamanao e, ua haapapu a'e na tatou e, e ua papai Mareko, e poro te Mesia i te «basileia o te Atua», ma te parau e, o te reira te «Evanelia».

Te Auraa o te « Evanelia » ?

Te ta'o « evanelia » te auraa ra « Parau Maitai ». Te ta’o « basileia », oia, te auraa ohie a’e o te hau. E nehenehe ïa e parau e, e ua tano roa i te faahitiraa e, ua poro te Mesia «i te parau maitai no te Hau a te Atua ». I muri iho, i roto i teie buka, e ite ia tatou i hea, afea, eaha, nahea, e no te aha teie Parau Maitai, nahea hoi teie nei parau e tua'ti ai i tei riro mai ei parau tohu rahi roa a'e o te mau tau atoa.

E hia taime to te Bibilia faahitiraa i teie parau ?

Te ta’o « Evanelia » ua faahitihia 78 taime i roto i te Bibilia (i te hi’oraa a Louis Segond). Te tahi mau taime, te faahitihia nei teie noa ta'o, e te tahi atu, te apitihia'tu nei te parau o te "basileia o te Atua" e, aore râ, «te basileia o te ao» e, aore râ, «Te basileia o te ra’i ra» — hoê â hoi auraa i reira. (A hi'o ana e, te parauhia ra e «o te ao» eiaha ra «i roto i te ao». O te parau hoi te reira no te basileia o te ao, te vai nei hoi te taa ê raa rahi). Hoê â ïa parau no te « Basileia O TE Atua » te auraa ra, NO TE Atua hoi oia, eiaha râ i roto i te Atua, te "basileia o te ao" no (e aore râ no ô mai) te ao ̶ e ere hoi tei roto i te ao).

Te ta’o « basileia » ua faahitihia 33 taime i roto i te Faufaa Api, area ra te « basileia o te Atua » ua faahitihia ïa e 68 taime, e te « Basileia o te ao », 32 taime. Hoê â hoi auraa ia hi’ohia’tu.

Te tumu parau o te Evanelia o te Basileia o te Atua, e ere noa tei roto i te Faufaa Api, tei roto râ i te TAATOARAA o te Bibilia. Tera ra, aita hoi te rahiraa o te mau taata i ite noa a'e i te tahi maa tuhaa iti, e te tahi pae, ua ere roa ïa i te reira. Aita hoi te mau tiai o te mau ekalesia o te ao nei i ite i teie Evanelia ; e no reira, eita ratou e poro haere i te reira. Ei auraa parau, aita hoi te ao nei i ite noa a'e i teie nei parau mau rahi. E te mau taata i ite atu i te reira, mea ti'a hoi ia ratou ia mau maite i taua parau nei.

Ua poro te taatoaraa o te mau aposetolo hoê â Evanelia

E nehenehe anei tatou e haapapu e ua poro atoa te mau taata papai i te Faufaa Api hoê â Evaneelia ? Oia mau, e parau papu roa te reira ! E hi’o ana’e ïa.

Ua poro te aposetolo Paulo i te mau Etene. Te faaite nei hoi te Ohipa 19 : 8 : «Haere atura oia i roto i te sunago ra, parau atura ma te mata'u ore, e e toru marama i te mârôraa'tu, e te faaite-hua-raa'tu i te parau o te basileia o te Atua ra ». I roto i ta'na mau Episetole, ua faaite oia i te parau o te basileia i te mau ekalesia etene atoa. Ua tamau noa i te reira ; e ta’na mau parau poroi ma te tuutuu ore, ua haapii oia na roto i te faahitiraa i te parau o te Basileia o te Atua.

Te taatoaraa o te mau peropheta o te atua tei poro i te Basileia

Te faaite ra te Ohipa 3 : 19-21 : «E tatarahapa outou, e e fariu mai, ia paraihia ta outou hara,

ia itea mai te anotau haumâru no ô mai i te aro o te Fatu ra ; e ia tono mai oia ia Iesu Mesia, o tei haapaohia i mutaa ihora no outou : ei te raʻi â hoi oia parahi ai, e tae noa’tu i te tau e tia’i te mau mea atoa nei, ta te Atua i parau mai (mai te matamua mai â [ o te ao], ia au i ta vetahi iritiraa parau) i te vaha o te mau peropheta moʻa atoa no’na mai te matamua mai â o teie nei ao ra ».

A tapao na e, te faahiti nei te aposetolo ra o Petero i te Hoiraa mai o te Mesia (irava 19), e "no ô mai hoi i te aro o te Fatu ra" (ia au i te tahi atu mau hi’oraa : i mua i te aro o te Fatu). Te parau nei te irava 20 e tono mai te Atua «i tei haapaohia no outou, o Iesu Mesia». Te faaite nei te irava 21 i te basileia o te Atua mai «te tau e tia'i te mau mea atoa nei» Ua parau o Petero e teie « te tau e tia’i te mau mea atoa nei » (to te Mesia faatia faahouraa i to'na basileia), o te hoê ïa ohipa «ta te Atua i parau mai i te vaha o te mau peropheta moʻa atoa no’na mai te matamua mai â».

Oia te hoê faahitiraa parau mÄere mau ! Tera râ, e parau mau anei ?

Ua faaohipa anei te Atua i te taatoaraa o Ta’na mau peropheta no te poro i To’na Basileia ? No te aha te mau feia ite no te Bibilia e te mau feia faaroo i ore ai e ite i te reira — e te patoi atoa nei hoi i te reira ?

E hi’o faahou tatou i te tahi mau hi’oraa.

Te feia poro evanelia hou te diluvi

Te Aposetolo Iuda, e tavini no te Mesia, ua parau oia e, «ua tohu o Enoha [te papa ruau o Noa] i te na ôraa e : « Inaha te haere mai na te Fatu, ma te ahuru atoa o te tausani o tana feia mo’a ra (huriraa : e te ahuru tausani feia mo’a) e faautua mai i te taata atoa), no te haava ia ratou » (irava 14-15). Ua faaohipahia teie nei mau irava no te faaite maitairaa i te taeraa mai o te Mesia no te faatia i te hoê faatereraa no te ao taatoa.

Petero II 2 : 5 Te faahiti nei oia ia Noa mai te toovau o te taata i a’o i te parau-tia ra. Ua papai o Iuda ia Enoha oia, «te toohitu mai ia Adamu mai â ». O Noa, o te « toovau ïa ». Ua piihia teie nau taata i te « taata i a’o i te parau-tia ra ». Mai ia Abela atoa, e ono mau taata tei rave mai i taua ti’araa ra i mutaa ihora. Te oraraa o teie mau taata toovau atoa ra mai te tau mai â o Adamu e tae roa mai i te diluvi.

Te faahaamana’oraa maite i te buka a Iuda, tei faaite mai e, i poro na o Enoha te parau o te hara e te viivii ore. Noa’tu rave rahi mau parau e nehenehe e parau i nia i na ahuru ma ono e te hoê afa tenetere, i poro na teie nei mau « taata a’o i te parau-tia ra » hoê â poroi. A haamanao e, ua parau te Aposetolo Petero e : « mai te matamua mai â o teie nei [ao] ra. »

Aberahama, Mose e o Samuela

Ua porohia anei te evanelia i roto i te pue tau i muri mai i te diluvi ?

I roto i te Genese 12 : 3, ua parau te Atua ia Aberahama «... E ei ia oe e maitai ai te mau fetii atoa o te ao nei.» Galatia 3 : 8 hoê â faahitiraa e teie nei irava, tera râ, te huriraa parau, mea taa ê ïa « ei ia oe na e maitai ai te mau fenua atoa ! » Te faaite atoa ra teie irava e, « ua faaara a’e na te Atua i teie nei parau api ia Aberahama » Auê i te faahiahia ! E ere ia Aberahama noa i te faaararaahia teie Evanelia (mai roto mai paha ia Melehizedeka), ua poro-atoa-hia ra i roto i te buka Genese, i roto i te mau papairaa a Mose ! Nahea te mau nunaa atoa o te fenua e haamaitaihia ai mai te peu e eita te Mesia e haamau i tana faatereraa hau i nia i te fenua nei ?

Noa’tu e, e ere o Mose i te hoê « taata i a’o i te parau-tia ra » aore ra hoê aposetolo, e peropheta ra oia e e haava atoa hoi. Oia te taata faatere matamua o ta te Atua i maiti no te aratai ia Iseraela. Penei ae aore roa outou i manao ia Mose mai te hoê taata o tei poro i te Evanelia. Te faahiti nei te Bibilia e, e ua poro oia i te mau tamarii no Iseraela, a hahaere noa ai ratou na roto i te medebara. Genese 12 : 3 te faaite ra i te Evanelia, mai ia Numera 24 : 17-19.

Te buka Ohipa 3 : 22, te faaite atoa ra e, e ua tohu o Mose e, e faatupu te Atua ia Iesu Mesia ei Peropheta (Deuteronomi18 : 15), no te a’o i te ao atoa (Ohipa 3 : 23), i te taime a hoi mai ai oia ra.

Eaha atura te parau no Mose ? Te faaite papu maitai ra te Hebera 3 : 9 e te 4 : 2 e ua poro o Mose i te Evanelia i te mau tamarii Iseraela tahito ra. «Te parauhia nei hoi taua evanelia [parau maitai] ra ia tatou nei, o tei parauhia’tu ia ratou (Iseraela tahito) » (4 : 2).

Te faaite ra teie nau irava, tae noa’tu i te pene 3 o te buka Ohipa e, tei roto teie nei mau tupuraa mai te tau mai â – e tae roa mai (te auraa ra, mai ia)- Samuela mai â !

Te faaite nei te buka Ohipa 3 : 24 e, e ua poro atoa o Samuela i te Evanelia. A tapao na e : « e te mau peropheta atoa i parau mai mai ia Samuela mai â, ua faaite atea atoa mai na ïa i teie nei anotau ».

E mau faahitiraa maramarama maitai e te puai hoi. E ore roa e ti’a ia tatou ia ite-ore atu i te reira. A feruri na maa taime iti i te mau parau atoa i taiohia mai nei e outou. Te parau nei teie irava : «te mau peropheta atoa... i parau mai... ua faaite atea atoa mai na ïa i teie nei anotau ».

Davida

Ua farii te mau taata atoa e, e arii o Davida. Ua poro atoa oia i te Basileia o te Atua. I roto i te Salamo 67 : 4, ua papai oia e : «na oe [te Atua] hoi e haava i te mau taata ma te parau au, e te mau etene o te fenua nei na oe e aratai [faatere].» Te faaite ra teie faahitiraa parau i te Faatereraa Hau o te Atua a muri atu.

Isaia e o Ieremia

Ua papai o Isaia : « ua fanau mai hoi te hoê tama na tatou, ua horoahia mai te hoê tamaiti na tatou ; e i nia i to’na ra tapono te hau vai ai : e mairihia to’na iʻoa, ia Hau ê, e A’o, te Atua puai, te Metua no te ui a muri atu, te Arii no te Hau. E te tupuraa o to’na mana i te rahi e to’na hau, aore ïa e hopea ; e mana hoi oia i nia i te terono o Davida, e i nia i to’na ra basileia ei haamau e ei faaitoito i te reira, ma te parau au e te parau-tia i teie nei e a muri noaʻtu» (9 : 6-7).

Mea maramarama maitai teie nei parau tohu ; aore e faufaa e tatara faahou atu i te reira !

Ua papai Ieremia : « Te na ô maira Iehova (te Atua), Inaha, te fatata maira te tau, e faatupu ai au i te tahi amaa parau-tia no Davida, e riro hoi te hoê taata ei arii e te haapao i te parau maitai, e te faatupu hoi i te parau au e te parau-tia i te fenua nei. Ia tae i to’na ra tau, e ora ïa Iuda, e parahi noa hoi Iseraela ma te ora ; e teie hoi te iʻoa e mairihia no’na ; Iehova (Te ATUA) TA TATOU PARAU-TIA RA. » (23 : 5-6 ; a taio atoa te mau irava 7-8).

Mai tei roto atoa ia Isaia, aita e titauhia te tatararaa hau atu no teie nei mau irava. I poro na Ieremia i te Evanelia !

Ezekiela e o Daniela

Ua papai o Ezekiela : «e rave hoi au ia outou i roto i te mau fenua na, e haaputuputu vau ia outou mai roto mai i te mau mataienaa atoa ra ; e aratai mai hoi ia outou i to outou ihora fenua» (36 : 24).

Te faaite nei teie na hoê ahuru mau irava i muri nei i te hoê taime faatia-faahouraa e te auhune, tera râ, e tupu mai te reira, i te taime noa i muri mai i to te Mesia taeraa mai. A rave i te taime no te taio i te reira ; e a iriti atu i te mau manao feaa.

Ua papai o Daniela : « Ia tae i te anotau o taua mau arii ra, e faatupu ai te Atua o te raʻi ra i te hoê basileia, o te ore roa ïa e mou, e ore roa hoi e riro ia vetahi ê ; e hope roa hoi taua mau basileia ra i te parari e e pau, e vai tera e a muri noa’tu (2 : 44).

Ua poro haere anei ra o Daniela i te Basileia o te Atua ? Te faaite nei hoi te Bibilia e, «e» — e e mea pinepine ïa !

Te mau peropheta api

Taa ê noa’tu ia Iona, e nehenehe e faaite e te rahiraa o te mau peropheta api atoa tei poro na, te reira tana raveraa, i te Evanela (te parau maitai) o te Basileia o te Atua.

A haamanao e, te ite-noa-raa’tu i teie parau « te Basileia o te Atua », e ere ïa te reira i te faaafaroraa i te tatararaa i te parau o te Evanelia ! Teie ra, ua ite ae na tatou i roto i te Genese 12 : 3 e i roto ia Galatia 3 : 8.

Tera râ, e hi’opoa maite i te mau Papairaa i muri nei. I roto i te hi’oraa tata’itahi, e ite mai outou e, te faahitihia ra, mai tera aore râ tera huru, te parau o te Basileia o te Atua.

A taio i te Hosea 2 : 16, 19 ; 3 : 5 ; Ioela 2 : 21, 27 ; Amosa 9 : 11-15 ; Obadia 21 ; Mika 4 : 1-3 ; Habakuka2 : 14 ; Zephania 3 : 14-20 ; Zekaria 14 : 1-3, 8-9 ; Malaki 3 : 1-3.

I muri ae i te taioraa i teie mau irava no roto mai i te Bibilia, e ite ia outou e, ua tano maua hoi te aposetolo Petero ra, e, «ta te Atua i parau mai i te vaha o te mau peropheta mo’a atoa no’na (mai te matamua mai â [o teie nei ao ra] ia au i te tahi mau hioraa) i te mau vaha o te mau peropheta moʻa…i te tau e tia’i te mau mea atoa nei », e e tupu mai te reira i te taime a tae mai ai te Faatereraa a te Atua i nia i te fenua nei »

E mea faufaa roa ia rave i te tahi hi’oraa i nia i teie nei irava. Ua parauhia e : « Ta te Atua i parau mai… i te vaha o te…». Te Evanelia o te Basileia o te Atua, o te hoê ïa poroi no roto mai i te Atua. E ti’a ia tatou ia taa maitai e, o te Atua iho tera e parau maira, i te vaha o te hoê o To’na tavini, taa ê noa’tu ai to’na ti’araa - te hoê peropheta anei, te hoê patereareha, te hoê haava, te hoê diakono, te hoê taata i a’o i te parau-tia ra, te arii aore râ te hoê aposetolo !

Mai te peu e, e tavini mau te hoê taata no te Atua, hoê â poroi ta te Atua e horoa mai, na roto ia’na ra !

Ua poro atoa hoi te aposetolo ra o Petero i te parau o te Basileia : « E e horoa-hua-hia mai te ô no outou, i roto i te Basileia mure ore o to tatou Fatu o Iesu Mesia, to tatou ora ra. » (Petero II 1 : 11)

Ua na reira atoa te aposetolo ra o Iakobo : « A faaroo mai na, e au mau taeae here e, E ere anei o te feia tao'a ore o teie nei ao ta te Atua i maiti ei feia tao'a i te faaroo ra, e ei feia a'ia i te basileia ta’na i parau e horoa mai i te feia e hinaaro ia’na ra ? » (Iakobo 2 : 5).

Ua faaohipa hoi o Mataio i te parau ra «te parau api maitai o te basileia» i roto i e toru taime taa ê. Teie te tahi hi’oraa : «Haere atura Iesu na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa, i te haapiiraa i roto i to ratou mau sunago, e te a'oraa i te parau maitai o te hau, e te faaoraraa i te mau ma'i e te mau pohe atoa o te taata » (9 : 35).

Fatata i roto i te rahiraa o ta'na mau parabole, ua haapii te Mesia i te mau tuhaa faufaa roa o te Basileia o te Atua. Ia’na ana'e ra, ua faahiti Mataio i te parau o te Basileia o te Atua, hau i te pae ahuru taime.

Te faatia ra o Luka e, ua tono te Mesia i Ta'na mau pipi ia poro hoi ratou hoê â poroi : «Ua haaputuputu maira Iesu i te mau pĭpĭ tino ahuru ma piti ra,… Ua tono atura oia ia ratou e poro haere i te basileia o te Atua » (Luka 9 : 1-2). E i muri iho, ua maiti mai te Mesia hitu ahuru â pĭpĭ no te poro haere hoê â poroi, te parau o te basileia o te Atua (9 : 1,9).

Te faatia ra te aposetolo ra o Ioane i te mau parau o ta te Mesia ra i parau atu i mua ia Ponotio Pilato i te pô haruhia'i oia ra. E mea faufaa teie tapao ia maramarama i te parau o te Basileia. I parau na te Mesia : «E ere i to teie nei ao to’u basileia (te auraa, i raro nei) » (Ioane 18 : 36). I muri iho, i roto i teie nei buka, e ite ai tatou e nahea hoi te Hau (Faatereraa) a te Atua e haamauhia ai i raro nei.

Ua poro atoa te diakono ra o Philipa, hoê â poroi i to Samaria ra : «Ia faaroo râ ratou ia Philipa i te parauraa i te parau maitai o te basileia o te Atua, e te i'oa hoi o Iesu Mesia, bapetizohia ihora hoi ratou te tane e te vahine atoa» (Ohipa 8 : 12). A tapao na e, e ua bapetizohia to Samaria i te taime noa a "faaroo ai" ratou i TEIE poroi — eiaha râ i te tahi manao ê atu.

Te vai ra anei te tahi atu â evanelia ta Iesu Mesia ?

Mai tei faahitihia e tatou i mua a'e nei, te parau nei Mareko 1 : 1 no te «haamataara o te evanelia o te Tamaiti a te Atua ra o Iesu Mesia». Eaha « te evanelia o Iesu Mesia» ? O te hoê Evanelia api anei aore râ mea taa ê atu ? Ua moʻe anei i te aposetolo ra Paulo e, te vai ra te tahi atu Evanelia, hau atu i tei nia i te parau o te basileia ?

Te pahonora papu maitai "AITA" roa'tu ïa ! Te haapii nei râ e, o te evanelia teie no nia i te TAATA ra o te Mesia. Te parau haapapu nei ratou e, te Mesia O te basileia ïa o te Atua, e te evanelia o te basileia tei nia ïa i te parau o te Mesia. E ere roa'tu ïa te parau e haapiihia maira e ta outou Bibilia ! Te evanelia a te Mesia, o TA'NA ïa Evanelia. O Ta'na ïa poroi i nia i te parau o te Basileia o te Atua !

Te Mesia oia te ve’a tei tonohia e te Atua, no te hopoi i te hoê poroi. Te horoa nei te mau ve'a i te mau poroi. Te poroi a te Mesia, e ere i te parau No’na iho — no te parau râ o te basileia o te Atua a muri atu, o te faatere mai i te ao atoa nei.

I roto ia Ioane 12 : 49-50, ua parau te Mesia : « E ere hoi i ta’u iho te parau ta’u i parau atu na, na te Metua râ i tono mai ia’u nei ra i faaue mai ia’u i te parau ia parau vau e ia haapii au ».

Ua ite hoi au e, o te ora mure ore ïa ta’na i faaue maira ; e teie nei ta’u e parau atu ia outou nei, o ta te Metua ïa i faaue mai ia’u, o ta’u ia e parau nei.» Mea papu ïa e, ua ohipa na te Mesia mai te ve'a ra te huru, aore râ e auvaha parau no te Basileia o te Atua.

I roto i te Ioane 14 : 24, ua parau oia e : « e ere ra i ta’u teie nei parau ta outou e faaroo nei, NA TE METUA RÂ I TONO MAI IA’U NEI RA». Ua hopoi mai Te Mesia i te parau poroi a te Metua. I teie nei, e mea maramarama maitai. I roto i te Luka 16 : 16, ua papaihia e : «i vai na te ture e te mau peropheta ia outou e tae roa aʻenei ia Ioane nei ; e mai reira mai â te basileia o te Atua i te poro-haere-raahia ». Teie ïa ta tatou e rave nei, teie Ohipa i teie mahana. E te porohia nei te Evanelia o te Basileia o te Atua i teie nei taime, i roto i teie buka rairai.

Eaha te Basileia o te Atua ?

Te faaite nei Mataio 6 : 33 i te parau : «E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua». Mai te peu e, e mata na tatou na mua roa i te imi i te hoê mea i roto i to tatou oraraa, ia papu ïa ia tatou i te mea e imihia ra e itehia’i te parau o ta te rahiraa e pii amui nei e, teie nei pene o tei parauhia e te rahiraa o te pure a te Fatu (irava 10). Ua a’o Iesu i te mau cherisetiano ia pure ratou mai tei haapiihia e ana ra «e na ô outou ia pure» (irava 9) : «Ia tae to oe ra hau [Basileia].» Ia ite hoi outou te tumu i pure ai outou na, e eaha te mea ta outou e pure nei. E riro ïa ta outou pure, ei pure faahiahia mau e e horoa i te hoê faufaa hau atu i ta outou mau pure.

Te tumu matamua o teie buka rairai, e ere ïa i te faaiteraa i te mau tuhaa rii atoa o te Basileia o te Atua, no te faaiteraa ra i te auraa o te Evanelia mau. (No te maramarama maitai i teie tumu parau, a ani mai i ta matou buka rairai tamoni ore piihia : Eaha TE BASILEIA O TE ATUA ?

No reira, eaha te Basileia o te Atua ? Te auraa o te ta’o basileia, oia hoi faatereraa. Oia mau, aore e faatereraa mai te peu aita e nunaa ia faaterehia. No reira te basileia, o te hoê ïa nunaa faaterehia e te hoê faatereraa.

E maha tuhaa titauhia no te haamau i te hoê basileia : 1) Te hoê tuhaa fenua, te hoê fenua tei faataa-maitai-hia te mau otia, tei faaite i te rahi o te basileia ; 2) hoê Aratai (te hoê Arii, te hoê faaterehau e aore ra hoê faatere huiarii Tavana rahi) no te aratai i taua tuhaa fenua ; 3) ei Taata aore râ ei huiraatira e ora na i roto i te mau otia o taua vahi ra ; 4)Te mau ture e aore râ te faatureraa ia au i te faanahoraa o te faatereraa hau.

Aore e basileia e hope ti’a roa ia ore teie nei mau tuhaa faufaa rahi mau.

Tera ra, nahea e tano ai i te basileia o te Atua ? Aita te rahiraa i maramarama i te mau ohipa faufaa roa a’e o te basileia o te Atua. O te parau anei no te hoê vahi, i nia i te fenua nei, parahihia e te mau taata, te mau ture atoa i reira faaterehia e te hoê aratai ? Te tiaturi ra te tahi pae e, te vai nei te Basileia o te Atua i roto i te aau o te mau taata area te tahi pae, te tiaturi ra ïa, e te vai nei oia i roto i te hoê ekalesia taa ê mau. Te tahi atu, te tiaturi nei ïa, o Iesu Mesia iho. E te tahi atu, te tiaturi ra ïa e, tei ô nei te Basileia o te Atua, i teie nei taime, e te tahi atu, o tei tae mai a muri atu, tera ra, aore roa ratou i ite e nahea te reira e tupu mai ai.

E ti’a «ia fanau faahou» i roto i te Basileia

Ua papai te aposetolo Paulo e, te Mesia, o «te matahiapo o te feia i pohe ra» (Kolosa 1 : 18), e «ia riro oia ei matahiapo i te mau taeae atoa e rave rahi ra» (Roma 8 : 29). Te faaite ra teie na irava ia apitihia raua, o te Mesia, te matahiapo o te feia i pohe, e e rave rahi te pee atu ia’na. Tera ra, i teihea vahi e teihea taime e tupu ai ?

I roto i te Ioane 3 : 3, ua parau atura Iesu na ô atura ia Nikodemo : «Amene, Amene, e parau atu vau ia oe, Ia ore te taata IA FANAU FAAHOU RA, e ore oia e ite i te basileia o te Atua ra». I te irava 6, ua parau faahou : «Ta te tino e fanau nei, e tino ïa, ta te Varua e fanau ra, e varua ïa ». A tiaturi i te tatararaa maitai mau e vai i roto i teie nei irava. E ti’a ia riro ei varua no te ite i te basileia o te Atua.

Ua papai te aposetolo Paulo e : «e ore te tino iʻo nei e te toto e parahi i te Basileiaia o te Atua» (Korinetia I 15 : 50). Te faataa nei na irava e piti i muri nei, e tupu te tia-faahouraa i te hitu o te faaotoraa te pu hopea ra noa’tu e « e faatiahia tei pohe ma te tahuti ore, e e faahuru-ê-hia tatou».

I te hitu o te otoraa o te pu ra i reira te Mesia e ho’i mai ai. I reira ato’a e tupu ai te tiafaahouraa o tei pohe na. E ore roa e ti’a ia feruri ê atu i nia i teie nei tupuraa faahiahia mau. Te mau taata i hamanihia na i te i’o tino nei i te matamua ra, e faahuru-ê-hia ratou, a riro mai ai ei varua – e fanau faahou – a tomo ai i roto i te Basileia o te Atua.

Te faaite ra te Ioane 4 : 24 i te parau e, «e Varua te Atua». Na te Mesia e faatere, i raro a’e i te Metua, i te Basileia o te Atua – e mau Taata Varua ana’e to roto. Ia hoi mai oia mai te hoê Mero o te Utuafare o te Atua i te ra’i, e rave rahi mau « taeae e tuahine » to te Mesia tei faataahia no te faatere e oia atoa hoi, i roto i To’na Basileia.

Te vai nei te hoê basileia (aore râ faatereraa) animala, te hoê basileia no te mau hotu, te mau basileia no te mau taata e te hoê basileia no te mau melahi ; e te vai-atoa-ra hoi te Basileia o te Atua.

A tapao na ia Genese 1 : 26 : «Ua parau ihora te Atua : e haamani tatou i te taata ma to tatou iho huru, ia au i to tatou iho hoho’a.» Na roto i te faahoho’araa ia ratou iho, te na ô ra hoi te taata parau e «E hamani tatou » e « tatou » e piti taime i te parauraahia. No reira, ua hau ïa i te hoê Taata i roto i te Atuaraa. Te leta parau te Atua i roto i te reo Hebera, o Elohim, e te faaite ra i te rahiraa, mai te pupu, amuitahiraa, tomite, aore râ utuafare. Te taatoaraa o teie nei mau parau, no te hoê noa ïa faanahoraa, tera râ, rave rahi mau mero aore râ taata i roto.

No reira, te haapii nei te Bibilia e, hoê noa iho Atua, e piti taata i roto, te Metua e te Mesia — e rave rahi tei ati mai ia raua i muri mai. Te taime matamua roa e tuu mai ai te Atua i te tahi atu mau tamarii i roto i To’na Utuafare, i te taime ïa a faatiahia ai te Basileia o te Mesia.

I taua taime ra, na te Atua « e aratai i te tamarii e rave rahi i te ao ra » ia au te ohipa a te « tumu o to ratou ora » (Hebera 2 : 10). Te parau ra hoi te irava 11 e, « e ore ai oia e haama ai ia parau mai ia ratou e, e taeae ». O te Mesia hoi te « matahiapo » o taua mau taeae ra ;

Ua maramarama anei outou i te auraa o taua mau mea nei ? Te fâ mau a te cherisetiano, oia hoi, te fanauraahia ïa i roto i te Basileia aore râ Faatereraa o te Atua mai te hoê taata varua ra, no te faatere atu i raro a’e i te Mesia. Eaha te mea hau atu i te faahiahia – hau atu i te hanahana – no te hoê cherisetiano, ia tiai ru noa hoi oia i taua taime ra ?

Te mau huru e titauhia no te tomo i roto i te Basileia o te Atua

Ua parau te Mesia i te hoê taata tao’a rahi tei ani mai ia’na i te mau huru e titauhia ra e noaa’i ia’na te ora mure ore : « Te hinaaro na oe ia noaa te reira ora, a haapao i te mau ture ra » (Mataio 19 : 17). Te faataa nei oia e, e ti’a ia haapaohia te mau Ture Ahuru ra e ua faahiti maitai mai oia i na pae o na ture ra.

I roto i te Roma 6 : 23, ua papai te aposetolo Paulo e : «e utua te pohe no te hara, area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia».

Te farii nei tatou i te moni ia rave atu tatou i te tahi ohipa. Te moni, o te hoê ïa faufaa e roaa na roto i te manuiaraa, e te mea tano ia au i te ohipa i ravehia. Ua tano te pohe no te taatoaraa, no te hara i ravehia ! Ahiri aita te Mesia i riro ei taraehara no to te ao nei, te « titeti aufauraa » hopea, o te pohe ïa – te « parau tihatiraa » hopea. E mea horoa-noa-hia ï ate faaoraraa, e ere i te hoê ohipa e noaa mai na roto i te manuiaraa aore râ i te hoê mea e tano ia oe.

Tera râ, eaha te hara ? I te mea ra hoi e, e faatupu oia i te pohe, eita anei e ti’a ia tatou ia ite eaha mau te hara ? Te faaite ra Ioane I 3 : 4 e « o tei rave i te hara ra, ua faahapa ïa i te ture » Hoê â ture, tei horoahia i te taata tao’a rahi ra, ia haapao hoi oia, i reira e noaa’i te ora mure ore.

E haamanao outou i te mau parau a te Mesia i roto i te Mareko 1 : 15 : « A TATARAHAPA , a faaroo mai i te evanelia nei [Te Parau Maitai].» E ti’a ia tatarahapa no te hara i ravehia (Ohipa 3 : 19). Te cherisetiano, o te hoê ïa taata tei tatarahapa i ta’na mau hara, o tei bapetizohia, e tei fariu mai (3 : 19) Na roto i te upootiaraa i nia i te hara, i te roaraa o to’na oraraa, i reira te cherisetiano e faataahia ai no te ora (no te mea, eita hoi e « roaa te re » ia’na iho), e no te fanau i roto i te Basileia o te Atua.

E Ia poro faahouhia te Basileia o te Atua i teie nei mahana

I te taime a ui-hia-ai ia Iesu, i roto i te parau tohu matau-maitai-hia i roto ia Mataio 24, eaha te tapao o To’na Taeraa mai e te hopea o teie nei ao, ua pahono oia e, e tupu te mau ohipa e rave rahi, e e ite-atoa-hia rau huru tupuraa. I roto i te irava 14, ua parau oia : «e e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa’ʻe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa : o te hopea ihora ïa i reira ra.» No reira, ua tohuhia e, e porohia te Evanelia mau e tae roa’tu i te « hopea » Te auraa ra, te poro nei te hoê taata i te Evanelia i teie mahana, i roto i teie tau, no te mea te tau hopea, noa’tu e te fatata maira, aita ra oia i tae mai ra.

O ta te Ekalesia ïa o te Atua i faatia faahouhia e rave nei !

Ua faahoi faahouhia mai te parau mau no nia i te Evanelia e te taata ra o Herbert W. Armstrong (1892- 1986). I roto i te pae ahuru ma piti maororaa matahiti o ta’na taviniraa, e tae roa’tu ai i to’na poheraa i te matahiti 1986, ua faaohipa te Atua ia’na ia naeahia tau hanere mirioni taata na roto i teie nei poroi. Na teie taata i a’o mai ia’u i te Evanelia mau, e tei haapiipii mai ia’u, i nehenehe ai au e horoa i teie nei poroi i to te ao nei.

Ua faaite tatou e, e mea nahea te tahi atu mau taata i te imiraa ia tiaturihia e, e ua poro te aposetolo i te tahi atu « Evanelia ê » E au ra e, aita teie nei mau taata i ite e, e na te Atua iho i faaohipa ia’na no te parau i te parau faaino i nia i te mau taata atoa e na reira ra (Galatia 1 : 8-9).

Ua ite tatou e, ua poro te aposetolo Paulo i te Basileia o te Atua. Hau atu i te reira, e piti irava i roto i te buka Ohipa tei haapapu e, aita roa oia i faarue noa ae i te tiaraa o te Mesia i roto i te faaoraraa.

A tapao na mua roa ia Ohipa 20 : 25, 21 : «... o ta’u i parau haere i te BASILEIA O TE ATUA… I te parau onoono-maite-raaʻtu i te Ati Iuda e te Heleni, i te tatarahapa i te Atua, e te faaroo i to tatou Fatu ia Iesu Mesia. » E faatiaraa parau e, e ua poro mau te aposetolo o Paulo hoê â Evanelia, mai tei porohia I te Ati Iuda te mau Etene ra (te taata aore i tiaturi i te Atua).

A hi’o na ra i te pene 28, e i te mau irava 30 e te 31 : « Parahi atura Paulo e e piti a’era matahiti i roto i to’na iho fare tarahuhia. E farii maira i te taata atoa e haere atu ia’na ra. Parau maira i te BASILEIA O TE ATUA, E haapii maira i te mau parau o te Fatu ra o Iesu Mesia. »

Luka, o te taata ïa i papai i te buka Ohipa, te faataa maitai ra oia i te taa-ê-raa i roto i te pororaa i te Evanelia o te Basileia o te Atua, e te pororaa i te parau o te Mesia ra ! Noa’tu e, e mau tumu parau faufaa rahi mau teie na e piti tuhaa parau, e mau tumu parau taa ê mau roa ra te reira.

A haamanao na i te parau i roto i te buka Ohipa 8 : 12 i taio ai tatou e, e ua poro atoa o Philipa i nia i na tumu parau e piti nei : « ia faaroo râ ratou ia Philipa i te parauraa i te parau maitai o te Basileia o te Atua, e te iʻoa hoi o Iesu Mesia, bapetizohia ihora hoi ratou te tane e te vahine atoa».

Mai ta tatou e ite ra, e ere ana’e i te Evanelia noa o te Basileia o te Atua ta Philipa i poro, ua faataa maitai ra oia i teie nei a’oraa e te a’oraa i nia i te parau o te Mesia. A haamanao e, te vea, e ere ïa i te parau poroi. Te Mesia, e ere oia i te Evanelia.Tera râ, e tuhaa atoa te Mesia no te Basileia, i te taime a faatere ai oia i te fenua atoa nei, ia faatia-ana’e-hia te Basileia o te Atua, i To’na taeraa mai. Eiaha roa ia mo’ehia te reira ia tatou.

I te pae hopea, a hi’o anae i te tahi atu irava, i faataa maitai ai te aposetolo Paulo i te parau o te Evanelia e te parau o te Mesia.

Te vai ra te hoê faaararaa puai mau i roto i te Korinetia II 11 : 4 «te parau ra taua taata i haere maira i te tahi Iesu ê, o tei ore i parauhia e matou ra, e te farii na outou i te tahi varua ê, o tei ore i faariihia e outou ra, e te tahi evanelia aore i mauhia e outou, faaoromai tia outou ia’na».

Ua faaara te aposetolo Paulo ia ratou e, eiaha e varehia i taua mau haapiiraa tano ore ra, tera râ, ia mau maite hoi i te mau haapiiraa atoa i a’o-hia ia ratou ra. Te tumu parau i ô nei, ua faataa maitai o Paulo i te mau haapiiraa i nia i te tahi Iesu ê, e te tahi evanelia ê, ta’na i hi’o e, na tumu parau e piti taa ê mau â teie.

A uiui noa iho ia outou iho : mai te peu e, O te Mesia te Evanelia, no te aha ïa o Philipa e te aposetolo ra o Paulo (e piti taime) i tuatapapa ai mai te tahi atu na tumu parau e piti taa ê mau ?

Te fatata maira te Basileia o te Atua

Eiaha ra outou e vare atu, inaha, e tae vave mai te Mesia i nia i te fenua nei, no te faatia i To’na ra Basileia. Aore roa e taata e ti’a ia’na ia faatia i te hoê faatereraa otahi e no te ao atoa nei, o tei tere maite. I te hopea o te matahiti 1966 ra, ua ui au i te hoê tepute no te Apooraa rahi no te Hau Marite, mai te peu e, e tiaturi oia e, e tupu mau â teie nei mau mea nei. I te ra ra tau, e toru ahuru matahiti te maororaa teie nei taata i roto i te Apooraa Rahi.

Ua faaite papu mai oia e, e ore roa te reira mau mea e nehenehe e tupu mai. Tera râ, te vahi faahiahia mau, ua parau oia e, mai te peu e ua tiaturi oia e tupu mau â taua mau mea nei, ua « faaite u’ana ïa oia i taua parau nei i te ao atoa nei ». Eita e mo’ehia ia’u ta’na mau paraua toa. Ua tano roa oia. A hani na te taata e faatia i te faatereraa, e ore roa te reira e tupu maite. Tera râ, e ere te reira ta te Mesia e rave mai.

Ua papai Daniela, i raro ae i te faauruaraa hanahana : « Ia tae i te anotau o taua mau arii ra, e faatupu ai te Atua o te raʻi ra i te hoê basileia, o te ore roa ïa e mou, e ore roa hoi e riro ia vetahi ê ; e hope roa hoi taua mau basileia ra i te parari e e pau, e vai tera e a muri noa’tu » (Daniela 2 : 44). E faaterehia mai te fenua atoa nei e te Basileia o te Atua ra – faatereraa e arataihia mai e te mau feia mo’a ra e o Iesu Mesia hoi.

Te a’oraa matamua tei haapaohia mai e te Mesia ra, pii-noa-hia te a’oraa i nia i te mou’a ra, te faaite ra oia e : «E ao to tei mărû ; e riro hoi ia ratou te fenua ! » (Mataio 5 : 5). I teie nei, ua ite ïa outou eaha te tumu ! Ua faahiti noa te Mesia i te parau o Davida, tei faaite hoê â parau i roto i te Salamo 37 : 11. Te faaite ra te tahi atu mau parau tohu e, e ua ite Davida e, e faatere mai oia i te nunaa atoa o Iseraela, i roto i te Basileia o te Atua.

E hoi anae i te buka a Daniela ra, i te pene 7, e hi’opoa mai tatou e toru irava taa ê. A tapao na i te irava 18 : « O te feia moʻa râ no Tei Teitei ra te rave i taua basileia nei, e no ratou roa’tu te basileia, e a muri, e a muri noa’tu. » ? Te faaite ra te irava 22 : «e tae maira To te mau mahana tahito ra, [i ô nei e parau ïa no te Mesia ; i roto râ i te irava 23, te parau ïa no te Metua] e ua tuuhia mai te haavaraa i te feia moʻa no Tei Teitei ra, ua tae aʻera i te tau e riro ai te basileia i te feia moʻa ra». E hi’o atoa anae i te irava 27 : « E te basileia, e te mana, e te rahi atoa o te basileia i raro aʻe i te raʻi atoa nei, o te horoahia ïa i te mau taata ra, i te feia moʻa o Tei Teitei, no’na te basileia mou ore ra, e hope hoi te mau tavana atoa (te mau aratai) i te auraro mai e te faaroo ia’na » ! Ua maramarama Davida e, e faatere mai te feia mo’a i nia i te fenua nei.

E hi’o na tatou i na tuhaa taa ê mau e toru, i roto i te buka Apokalupo. Ua faaara te Mesia, na roto i te vaha o te aposetolo ra ia Ioane : «o te riro ia’na te re ra, e haaparahi au ia’na ia’u nei i nia i to’u nei terono, mai tei riro atoa mai te re ia’u ra, e te parahi nei au e tau Metua atoa i nia iho i to’na ra terono» Apokalupo(3 : 21).

Hi’o atoa i te Apokalupo 2 : 26-27 : « E te riro ia’na te re ra…e horoa’tu vau i te mana no’na i nia iho i te mau fenua. E tavana oia i nia iho ia ratou ma te sepeta auri ra… » E teie nei, te taio nei tatou e «e ua faariro oe ia matou ei hui arii, e ei tahuʻa na to matou Atua, e e riro ia matou te hau i teie nei ao.» (5 : 10).

Ua a’o anei-hia-ra outou no taua mau irava i roto i te bibilia nei ? E mea papu roa e, aita. Inaha hoi, tei roto oia i ta outou Bibilia, a tau tauatini matahiti i teie nei.

No reira, e ere ïa i te mea maere e, i parau ai te Mesia, i te taime a haavahia ai oia ra : « E ere i to teie nei ao to’u basileia… ahiri no teie nei ao to’u basileia, ua faaitoito ïa tau mau tavini ia ore au ia tuuhia’tu i te rima o te Ati Iuda ; e ere râ to’u basileia i to ô nei » Ioane 18 : 36. Ua parau atura Pilato. « O te Arii maori oe ? » Ua parau maira Iesu : « Te parau maira oe e e Arii au. I fanau mai ai au, e i haere mai ai hoi au i te ao nei, e faaite i te parau mau (irava 37). Ua ite oia e, ua fanauhia oia ia riro mai oia ei Arii (Luka. 1 : 31-33).

Ua parau Isaia 2 : 2-4 : « E riro ia tae i te mau mahana hopea ra, e faatiahia te mouʻa ra o te fare o Iehova (te Atua) i nia i te tupuai mouʻa, e faateiteihia ïa i nia’ʻe i te mau aivi ; e tairuru atoa mai te mau etene atoa ra i reira. E rave rahi te taata e haere ma te parau e, E haere mai, e haere tatou i nia i te mouʻa o Iehova (te Atua), i te fare o te Atua o Iakoba ; e na’na e haapii mai i ta’na haapaoraa, e haere tatou na te eʻa ta’na e faaite maira. I na Ziona’tu hoi te ture i te revaraa’tu, e te parau a Iehova (te Atua), i na Ierusalema’tu ïa. Na’na e haava i roto i te mau etene, e e faataa i te parau i te taata atoa e rave rahi ; e tiapai ratou i ta ratou ʻoʻe ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope raau ; e ore te hoê fenua e aa mai i te tahi fenua i te ʻoʻe, e ore hoi ratou e haapii faahou i te tamaʻi»

Te faaite atoa ra Mika 4 : 1-3 i taua parau tohu nei ! I mua i te fare rahi o te mau Nunaa amui, te vai ra te hoê tii taata tei taraihia ia au i taua faatiaraa ra. Tau hanere taime to’u iteraa’tu i taua tii ra, no te mea e, i aratai mai nei i te mau haapiiraa i te mahana sabati, i te tahi ae pae o te aroa ra. Tera râ, i to tatou anotau, e au ra ïa e, aore roa e taata e tau’a faahou i taua tii ra, aore atoa hoi e tiaturi ra e i te parau tohu faufaa mau o ta teie tii e faahohoa nei.

Ua haere mai te Mesia, ia riro oia ei ARII, e ia tae i te mahana mau ra, i reira oia e faatere mai ai te fenua nei. Ia tupu ana’e mai te reira, ei reira te mau taata e ite ai i te hau na te ao atoa nei, tae noa’tu i te oaoa, te maitai e te î i te oaoa. Aore roa e faatereraa i haamauhia e te taata, e nehenehe, aore râ e ore roa hoi e ti’a i te horoa mai i taua mau maitai ra. Tei reira te mafatu mau o te Evanelia mau o ta te Mesia i hopoi mai.

Te tiaturi anei ra outou ? E tiaturi anei outou i te reira ?

Te parau mau rahi i tohuhia, o ta te Ekalesia o te Atua i faatia faahouhia ïa e poro u’ana noa nei. E parau papu te reira ! E ia tupu taua tohuraa ra, e riro ra e, tei roto atoa outou i teie Faatereraa hanahana faahiahia mau !

Ei Puohuraa

I muri nei, o te mau parau ïa i neneihia i roto i te buka a Herbert W. Armstrong, Eaha te Evanelia mau ? Ua parau hoi oia e :

« Taime teie, e pii hua ai te reo o te hoê taata, no te faaara i te ao atoa nei e, TE EVANELIA A IESU MESIA, O TE PARAU ÃA NO TE FAATERERAA i te ao atoa nei, tei fatata i te faatiahia i raro nei – EIAHA na te taata, na te Atua ora ra, e te Manahope (na matou e haapapu nei)

Te poroiraa a te Mesia — Ta’na Evanelia — o te Basileia ïa o te Atua — te FAATERERA a te Atua ora !

Ia hoi mai ra te Mesia, tei î i te mana Atua ra, e hopoi mai oia i te hau, te oaoa, te maitai. Hoê ao tei tauihia, tei roaa hoi ia ratou te ora mure ore.

Teie te Evanelia mau o tei porohia... I ROTO I TE AO ATOA NEI. »

Noa’tu e, e tuhaa teie no te parau tumu i papaihia i te reo peretane, teie nei ra, aita oia i hurihia i roto i te reo Farani. Te huriraa na roto i te reo farani, na matou iho ïa te reira i ohipa mai.